ARHIVA


Pčelarski žurnal (1)

PČELARSKI ŽURNAL 1 (oktobar 2008)


AUTORSKI ČLANCI
Prof. dr sc. Zoran Stanimirović, Dr sc. Jevrosima Stevanović, Mr sc. Dragan Ćirković
Fakultet veterinarske medicine, Univerzitet u Beogradu
2 Mogući uzroci kolapsa pčelinjih zajednica (CCD) I deo
U radu grupe uglednih stručnjaka sa Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu dat je prikaz najverovatnijih uzroka nestajanja pčela tj. fenomena poznatog kao Colony Collapse Disorder (CCD), kao i biologija, klinička slika, dijagnostika i mere prevencije i zaštite pčelinjih zajednica od uzročnika američke truleži pčelinjeg legla, nozemoze, varoze i nekih virusnih infekcija. Posebno je istaknut značaj dobre „kondicije” pčelinjih zajednica.Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Dr Stefan Bogdanov
Švajcarski istraživački centar za pčelarstvo, Bern, Švajcarska
8 Kvalitet voska
U radu jednog od najpoznatijih svetskih stručnjaka iz oblasti pčelinjih proizvoda raspravlja se o glavnim pitanjima vezanim za kvalitet pčelinjeg voska, njegov celokupan hemijski sastav i fizičko-hemijske karakteristike. Ukazano je na problem falsifikovanja i kontaminacije voska. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Prof. dr Bendžamin Oldrojd
Univerzitet u Sidneju, Australija
14 Šta ubija američke pčele?
Zanimljiv i informativan revijalni članak poznatog australijskog stručnjaka o CCD-u. Autor ukazuje na slične probleme koje su pčelari imali u prošlosti. Takođe, raspravlja se o bolestima, parazitima, insekticidima, genetski modifikovanim kulturama i promeni pčelarske prakse, kao potencijalnim uzrocima CCD-a. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Prof. dr Ričard Fel (Richard Fell)
Univerzitet Virdžinija Teh, Bleksburg, SAD
20 Ocenite svoje matice
Savremeno pčelarenje zahteva stalnu procenu kvaliteta matica. Autor ukazuje na značajne faktore na koje treba obratiti posebnu pažnju.Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

REPORTAŽA
25 Janko Pislak (Slovenija)
Danas Janko Pislak ima 23 prevozna i 10 stacionarnih pčelinjaka. U svakom pčelinjaku nalaze se po 72 košnice tako da ukupan broj prelazi 2400 košnica. Pošto u Dravskom polju nema dovoljno odgovarajuće pčelinje paše pčelinjaci su rasuti širom Slovenije od oblasti Haloz blizu granice sa Hrvatskom, do podnožja Pohorja. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

MEDONOSNO BILJE
28 Glavoč (Echinops sphaerocephalus L.)
Cveta od juna do avgusta. Spada u odlične medonosne biljke
 Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

30 Češljuga (Dipsacus sylvester Huds.)
Cveta u julu i avgustu. Pčele je masovno posećuju. Često se na jednoj cvasti može naći 4-5 pčela. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

SVET
32 Kina
Godine 1983. otkriveni su fosili medonosne pčele u Belsozi u Ševongu u Šandong provinciji (Kina). Ovo otkriće pokazalo je da medonosne pčele nastanjuju Istočnu Kinu duže od 20 miliona godina. Kineski ideogram za med pojavljuje se u spisima iz vremena dinastije Šang (16-11. vek p.n.e.), što ukazuje da Kina ima pčelarsku tradiciju dugu 3000 godina. Era modernog pčelarstva počinje sredinom 19. veka nakon uvođenja zapadne medonosne pčele i košnica sa pokretnim ramom. Posle osnivanja Narodne Republike Kine 1949. godine, stanje u pčelarstvu se drastično promenilo. 
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NAUKA
38 Tople pčele iz hladnih ćelija
Zona legla u pčelinjem gnezdu je izuzetno važan i osetljiv deo staništa koga pčele kontrolišu sa čudesnom preciznošću, a temperatura u oblasti koja sadrži ćelije sa zatvorenim leglom održava se sa posebnom pažnjom.
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

40 Neobična toplotna odbrana pčela od stršljenova
Japanski džinovski stršljen (Vespa mandarina japonica) je predator socijalnih pčela i osa. Za razliku od japanskih medonosnih pčela (Apis cerana japonica), zajednice introdukovanih evropskih medonosnih pčela (Apis mellifera) bivaju brzo uništene masovnim napadima stršljenova jer nisu razvile efikasnu odbranu. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

42 Vitelogenin koordinira socijalni život pčela
Vitelogenin reguliše organizacionu strukturu pčelinje zajednice, utičući na podelu rada među radilicama, kao i njihove izletničke sklonosti. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

DOGAĐAJI
44 Apimodia 2009
Pčelari iz čitavog sveta naći će se od 15. do 20. septembra 2009. godine u Monpeljeu na 41. kongresu Apimondije. Kongres će biti posvećen pčelarima, istraživačima, distributerima meda i proizvođačima opreme. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

ZANIMLJIVOSTI
46 600 pčelinjih zajednica na jednom stablu
Jedno drvo u Indiji predstavlja dom za oko 600 pčelinjih društava.
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

46 U Izraelu pronađene košnice stare 3000 godina
Arheolozi koji su vršili iskopavanja na severu Izraela pronašli su svedočanstva o 3000 godina staroj pčelarskoj industriji na ovim prostorima. Pronađeni su, između ostalog ostaci saća, voska i košnica.
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

IZ STARIH KNJIGA
47 Lorenc Langstrot, Košnica i medonosna pčela (Lorenzo Langstroth, Practical Treatise on the Hive and Honey Bee) Odlomak iz poznate knjige utemeljivača racionalnog pčelarenja.
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

URADI SAM
50 Skupljač cvetnog praha
Nastupajući period, kada na pčelinjaku nemamo mnogo posla, treba iskoristiti za popravku korišćene i za izradu nove opreme za pčelarenje. Pčelarski žurnal će redovno objavljivati uputstva sa tehničkim crtežima, za izradu jednostavnije opreme korisne za pčelarenje, po principu uradi sam.
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

IN MEPORIAM
52 Eva Krejn (Eva Crane)
Ime Eve Krejn decenijama je predstavljalo sinonim za pčele i pčelarstvo. Dugogodišnja direktorka Internacionalne pčelarske istraživačke asocijacije (IBRA), pčelarka, nuklearna fizičarka, spisateljica, urednica, arhivista, naučni istraživač i istoričarka, preminula je 6. septembra 2007. u 95. godini.
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

RASPRODATO!

_______________________________________________________________________ 

PČELARSKI ŽURNAL 2 (januar 2009)

AUTORSKI ČLANCI
Lars Čitka
Kvin Meri Koledž, London, Velika Britanija
2 PLESOVI: Prozor u percepciju insekata

Pčela izvidnica trijumfalno se vraća iz polja i pčelama u gnezdu oglašava lokaciju novootkrivenog izvora hrane. To čini izvodeći repetitivne nizove pokreta, odnosno takozvani njihajući ples, koji predstavlja jedan od najintrigantnijih primera kompleksnog ponašanja životinja. Uspešna izvidnica provokativno njiše svoj abdomen levo-desno, krećući se pritom pravolinijski. Zatim opisuje polukružnu liniju na levo, vraćajući se tako u početnu tačku, ponovo se kreće pravolinijski njihajući se kao i prvi put, a onda pravi polukružnu liniju na desno... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Tomas Sili, Kirk Višer, Kevin Pasino
Univerzitet Kornel, SAD; Kalifornijski Univerzitet, SAD
6 Grupno odlučivanje u pčelinjim rojevima

Problem društvenog izbora pobuđivao je interesovanje filozofa i političkih teoretičara vekovima unazad. Osnovna dilema kod grupnog donošenja odluke jeste kako preokrenuti individualne sklonosti ka različitim ciljevima u jedinstven izbor za grupu u celini. Ovaj problem proučavan je prevashodno u pogledu ljudskih grupa, koje su razvile različite procedure glasanja kako bi se izdvojila jedna opcija iz niza mogućih izbora. Društveni izbor kod životinja mnogo je manje proučavan, iako je primera jako mnogo: grupa pavijana mora odlučiti gde će otići posle odmora, kolonija mrava odlučuje da li će ili ne napasti susednu koloniju. Izrazit primer odlučivanja kod životinjskih grupa jeste izbor lokaliteta za gnezdo unutar roja od 10.000 pčela. U ovaj proces uključeno je nekoliko stotina pčela iz roja koje zajednički rade na pronalaženju više kandidata za gnezdo u šupljini drveta, da bi onda izabrale jednu od ovih opcija za svoj novi dom... 
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Prof. dr sc. Zoran Stanimirović, Dr sc. Jevrosima Stevanović, Mr sc. Dragan Ćirković
Fakultet veterinarske medicine, Univerzitet u Beogradu
10 Mogući uzroci kolapsa pčelinjih zajednica (CCD)
Virusi predstavljaju grupu obligatnih, intracelularnih parazita koji se mogu naći u praktično svim živim bićima. Virusi nemaju sistem za sopstveni metabolizam, te mogu živeti i razvijati se samo unutar živih ćelija domaćina. Oni tu preuzimaju metabolizam domaćina i koriste njegovu ašineriju i komponente ćelije radi proizvodnje sopstvenog potomstva – viriona. Ovaj proces šteti domaćinu, dovodeći do razvoja bolesti ili čak smrti. Zbog velikog efekta na zdravlje domaćina, virusi predstavljaju glavni izazov po zdravlje živog sveta... Varoza je bolest legla i odraslih pčela, koja se širi preko pčela. Izvor varoze mogu biti zaražena pčelinja društva, paketni rojevi pčela, kontakt sa obolelim pčelama, prirodni rojevi, matice i leglo. Preko leta se varoza za tri meseca može proširiti na rastojanje i do 11 km. Pri visokom stepenu zaraženosti, u jesen i u leto, zapaža se uginuće legla, izbacivanje iz gnezda uginulih trutovskih i pčelinjih larvi, mladih pčela i trutova. U jesen i zimu, pčele iz oboleleih društava su uznemirene i često uginjavaju tokom prve polovine zime...
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

PČELARSKA PRAKSA
Veroljub Umeljić
16 Selekcija rodonačelničkih matica

Pojedini uzgajivači matica nude pčelarima „selekcionisane matice“ a da pri tome ni majke (rodonačelnice) tih matica nisu dobijene selekcijom po muškoj i ženskoj liniji. Obzirom da je glavni cilj selekcije matica očuvanje određene rase pčela (kod nas je to kranjska rasa pčela - Apis mellifera carnica Polm.), pored drugih zahteva, koji se odnose na veliku produktivnost, vitalnost, otpornost na bolesti, smanjenu agresivnost itd., neophodno je da se selekciji podvrgavaju kako matice - majke, tako i trutovi - očevi budućih matica rodonačelnica, odnosno da se sparivanje budućih selekcionisanih rodonačelničkih matica vrši sa trutovima željenog porekla. Selekcioni uzgoj matica može se obavljati u izolovanim područjima, odnosno na terenima gde u radijusu od 5 km nema trutova iz neželjenih pčelinjih društava. Za to su pogodne planinske visoravni, kotline oivičene  laninama, manja ostrva udaljena od kopna, pustinjske oaze i slični tereni. Čitaocima Pčelarskog žurnala prikazujemo jednu selekcionu stanicu za uzgoj rodonačelničkih matica u Sloveniji, koju smo posetili protekle sezone.

Dr Slavomir Popović
20 Kako će nam zimovati pčele?

Poslednjih nekoliko godina u mnogim krajevima naše zemlje, naročito na stacionarnim pčelinjacima, bilo je više uginuća pčela i pčelinjih društava nego ranijih godina. Mnogi istraživači i iskusni pčelari navode brojne uzroke, ali ako bi se među njima izdvojili oni na koje svaki pčelar može da utiče, onda bi se među tri glavna uzroka mogla uvrstiti: jačina pčelinjih društava, količina i kvalitet rezervne hrane i količina polena (perge) u pčelinjem društvu u toku pripreme za zimu (u toku jula i avgusta) i tokom zime. U većini naših krajeva, gde se pčelari stacionarno i sa jednomatičnim društvima i gde su jul i avgust bespašni, pripreme pčelinjih zajednica za zimu, počinju nažalost tek oko 1. avgusta, umesto da počnu najkasnije polovinom jula.
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

REPORTAŽA
24 Pčelarska kuća Jevtić
Na području opštine Rekovac, u pitomom Levču, predivnom šumadijskom kraju, smešteno je 18 pčelinjaka Dragana Jevtića sa oko 1.300 košnica.
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

MEDONOSNO BILJE
30 Čičoka
Cveta od avgusta do oktobra. Dobro medi. Daje dosta polena, pa je pčele,pri povoljnim uslovima, masovno i neprekidno posećuju po ceo dan. Sakupljeni nektar i polen potpomaže jesenji razvoj i dopunjava zalihe hrane za prezimljavanje pčelinjih društava.
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

32 Bršljan
Svrstava se u dobre medonosno-polenonosne biljke. Njegove cvetove, pogotovo u oktobru, po lepom vremenu pčele posećuju po ceo dan, sakupljajući sa njih poslednje količine nektara i polena u toj sezoni. Bršljan je praktično poslednja medonosna biljka, čije cvetanje može da se proteže do pojave prvih  snegova.
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

SVET
34 Nepal
Nepal je mala planinska poljoprivredna zemlja u kojoj su prisutne veoma različite agro-ekološke zone i pčelinje vrste. Smatra se veoma prikladnim mestom za pčelarenje zbog izobilja veoma raznovrsne medonosne flore i podesnih klimatskih uslova tokom čitave godine. U Nepalu je registrovano približno oko 7.000 biljaka cvetnica. Za četiri od devet vrsta medonosnih pčela Nepal je prirodna postojbina: himalajsku medonosnu pčelu Apis laboriosa (Smith 1871), džinovsku medonosnu pčelu Apis dorsata (Fabricius 1793), patuljastu medonosnu pčelu Apis florea (Fabricius 1787) i istočnu medonosnu pčelu Apis cerana (Fabricius 1793).
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NAUKA
38 Entomopatogene gljivice
Dugo se činilo da varoa nema prirodnih neprijatelja pošto nikakvi predatori ili paraziti nisu bili  identifikovani. Nedavno je utvrđeno da je ona prijemčiva za entomopatogene gljivice i da predstavlja dobrog domaćina za patogene uopšte, zbog toga što ima mekano telo podložno infekcijama i prenošenju oboljenja. Gljivice predstavljaju potencijalnu zamenu za pesticide koji se koriste za suzbijanje varoe. Međutim, uspešnost svakog potencijalnog biološkog sredstva za suzbijanje varoe zavisiće od fizičkih uslova prisutnih u pčelinjoj zajednici...
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

40 Percepcija udaljenosti kod pčela menja se sa putanjom leta
Kada putovanje za hranom zahteva let dug tri milje, isplati se izabrati dobar pravac leta, naročiti ako ste pčela.
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

42 Poliandrija matice smanjuje nivo zaraženosti pčelinje zajednice
Najveći broj socijalnih insekata ima maticu koja se sparuje sa jednim trutom, ali kod nekih vrsta svaka matica se oplodi sa većim brojem mužjaka. To je slučaj kod nekih vrsta mrava i osa. Sparivanje sa većim brojem mužjaka posebno je izraženo kod medonosnih pčela roda Apis. Molekularnim genotipiranjem pčela radilica utvrđen je broj trutova sa kojima matice vrše oplodnju. Učestalost varira kod različitih vrsta medonosnih pčela. Tako, matice patuljaste medonosne pčele Apis florea oplode se, u proseku sa 10,1 trutova, dok se matice džinovske pčele Apis dorsata sparuju sa 63 truta. Postavlja se pitanje zbog čega se poliandrija u ovoliko visokom stepenu razvila kod pčela, i kakvu korist one imaju od nje? Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

43 Dinamika rada u pčelinjem društvu u pogledu traženja nektara
Pčelinja zajednica reguluše rad u pogledu traženja nektara, jer uslovi u kojima se potraga odvija značajno  variraju. Udeo pčela radilica u društvu i aktivnost svake izletnice u traženju nektara jesu dva parametra koji bi mogli biti uključeni u prilagođavanje. Po prvi put grupa stručnjaka na čelu sa profesorom  Tomasom Silijem izmerila je udeo i aktivnost izletnica u potrazi za nektarom u jednoj pčelinjoj zajednici.
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

DOGAĐAJI
44 Seminar na Fakultetu veterinarske medicine
45 Proslavljena tri pčelarska jubileja
45 Prvi državni pčelarski sajam

IZ STARIH KNJIGA
46 Vergilije, Georgike
VERGILIJE (Vergilius Publius Maro, 70-19 p.n.e.), rimski pesnik, autor Ekologija, Georgika i Eneida. Utrošio je 8 godina (37-29 p.n.e.) na pisanje dela O poljoprivredi (Georgica) objavljenog 29. godine p.n.e. Osnovna tema jeste poljoprivreda, a delo je kategorizovano kao poučna poema. Ovaj spis se satoji od 2.188 stihova u heksametru, i podeljen je u četiri knjige. Prva i druga knjiga se bave poljoprivredom uopšte, treća stočarstvom, dok je predmet četvrte knjige pčelarstvo.
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

48 Nagradna igra

URADI SAM
50 Unutrašnji skupljač cvetnog praha
52 Alat za vađenje perge
U prethodnom broju Pčelarskog žurnala prikazali smo način izrade i korišćenja spoljnog skupljača cvetnog praha. Sada prikazujemo unutrašnji skupljač jednostavne konstrukcije, koji se postavlja na podnjaču, tako da ga sam pčelar može napraviti. Postoje i složenije varijante skupljača koje se ugrađuju u specijalne podnjače. Temu koja se odnosi na opremu za sakupljanje cvetnog praha zaokružićemo prikazom komore za sušenje polena i alata za vađenje perge.
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NARUČITE OVAJ BROJ!

________________________________________________________________________

PČELARSKI ŽURNAL 3 (april 2009)


REPORTAŽA
Tomaž Oštir
2 Pismo iz Kambodže
Sredinom novembra prošle godine dobili smo e-mail iz Kambodže od gospodina Tomaža Oštira koji se u ovoj dalekoj azijskoj zemlji bavi misionarskim poslom; podučava lokalno stanovništvo savremenom pčelarenju. Poslali smo u Kambodžu prvi broj Pčelarskog žurnala kojeg je gospodin Oštir primio polovinom januara. Usledila je prepiska a zatim i njegovo pismo sa serijom fotografija, namenjeno čitaocima Pčelarskog žurnala Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

POVODI 
8 Godina Darvina
U čitavom svetu, 2009. godina proslavlja se kao Darvinova godina. Pčelarski žurnal priključuje se obeležavanju ovog značajnog jubileja objavljivanjem odlomka iz Postanka vrsta u kome se opisuje instinkt medonosnih pčela za izgradnju saća.
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Čarls Darvin
9 Instinkt pčele medarice da gradi ćelije saća
Pokretačka sila u procesu prirodnog odabiranja bila je izgradnja ćelija potrebne jačine, podesne veličine i oblika za larve, i to je izvršeno sa najvećom mogućom uštedom u radu i vosku; onaj pojedinačni roj koji je na taj način izgrađivao najbolje ćelije uz najmanji rad, sa najmanjim utroškom meda u lučenju voska, najbolje je uspevao i prenosio svoje novostečene instinkte za ekonomisanje na nove rojeve…
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Tomas Sili, Kirk Višer, Kevin M. Pasino
Univerzitet Kornel, Itaka, SAD, Univerzitet Kalifornija, Riversajd, SAD, Državni Univerzitet Ohajo, SAD
12 Inteligencija pčelinjeg roja
Istražujući nezavisno, široko i simultano, stotine pčela izvidnica vraćaju se u roj donoseći raznovrsne informacije – izveštavajući o najboljim, osrednjim, pa čak i najlošijim lokacijama – koje se putem njihajućeg plesa mogu podeliti sa ostalim izvidnicama. Svako otkriće o potencijalnoj lokaciji za gnezdo slobodno se saopštava, nijedna izvidnica nije potisnuta. Na taj način roj u potpunosti koristi sebi svojstvenu kolektivnu prirodu da što brže okupi – često za samo nekoliko sati – izobilje alternativa na osnovu kojih bi se vršio izbor. Što je ovaj skup veći, verovatnije je da je u njega uključena prvoklasna lokacija. Na taj način, vidimo da je jedno od ključnih svojstava odlučivanja roja njegova decentralizovana organizacija, čime se obezbeđuje širok skup opcija. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju


Denis van Engelsdorp, Džeri Hejs Jr, Robin M. Andervud,  Džefri Petis
17 Izveštaj o gubicima pčelinjih zajednica u SAD od jeseni 2007. do proleća 2008.
Odsek za poljoprivredu Pensilvanije, Harisburg, SAD; Odsek za entomologiju, Pensilvanijski državni univerzitet, SAD; Odsek za poljoprivredu Floride, Geinsvil, SAD; Ministarstvo poljoprivrede SAD, Beltsvil, Merilend, SAD
Medonosne pčele su ključna komponenta moderne američke poljoprivrede. Vrednost koju pčele imaju kao oprašivači u SAD procenjuje se na više od 14 milijardi dolara, dok ekonomska vrednost oprašivanja u celom svetu dostiže 215 milijardi dolara. Više od tri četvrtine biljaka cvetnica moraju biti oprašene od strane neke životinje; obično nekog insekta. Pored toga, često je potrebno više poseta polinatora kako bi se dobio maksimum prinosa i kvaliteta voća. Velike površine pod kulturama zavisnim od polinatora, kao što su jabuke, badem, borovnica i brusnica, zahtevaju uzgoj polinatora kako bi se osigurali prinosi.  ogućnost seobe i uzgoja medonosnu pčelu Apis mellifera čini idealnom za ovu svrhu. Sve u svemu, procenjuje se da direktno, ili indirektno, jedna trećina hrane koju jedemo svoje poreklo duguje oprašivanju koje vrše medonosne pčele. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Prof. dr Zoran Stanimirović, Dr sc. Jevrosima Stevanović, Mr sc. Dragan Ćirković
Fakultet veterinarske medicine, Univerzitet u Beogradu; Ministarstvo poljoprivrede i vodoprivrede Republike Srbije, Okrug Novi Pazar
21 Mogući uzroci kolapsa pčelinjih zajednica (CCD) III deo
(Nozemoza) Problemi dijagnostikovanja su do skora bili jako aktuelni, ali zahvaljujući molekularnogenetičkim metodama moguće je vrlo sigurno utvrditi koji je uzročnik nozemoze, Nosema apis ili Nosema cerenae. Ovakve analize se rade i u laboratoriji Katedre za biologiju Fakulteta veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu. Lečenje bi prema preporukama evropskih stručnjaka moralo biti propraćeno detaljnom dezinfekcijom kompletne opreme i košnica, upotrebom toplote i sirćetne kiseline. Međutim postoje mišljenja da pojava N. cerana nije nikakva novost, te da ona postoji sve vreme u pčelinjim zajednicama evropske medonosne pčele, ali da je došla do izražaja tek onog trenutka kada je neprimerenom upotrebom fumagilina uništen njen konkurent N. apis, pa je „nova vrsta”, N. ceranae zauzela upražnjenu ekološku nišu (Andrews, 2007).
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

PČELARSKA PRAKSA
Veroljub Umeljić
26 Prolećni razvoj pčelinjih društava u DB i LR košnicama i korišćenje medišnih tela
Posle izvršenog prvog detaljnog prolećnog pregleda, koji se obavlja, u zavisnosti od vremenskih prilika, obično krajem marta - početkom aprila, treba početi sa podsticajnim  prihranjivanjem pčelinjih društava šećernim sirupom, sa ciljem ubrzanja razvoja zajednice. Prihrana će imati pun efekat ako u prirodi ima polena u izobilju a vreme je povoljno da ga pčele mogu sakupljati i unositi u košnicu. Pored toga, bitno je i da noćne temperature budu iznad +10°C. Prihranjivanje šećernim sirupom veoma povoljno će uticati na pčele da intenzivnije sakupljaju polen. Time se u košnici stvaraju uslovi koji podstiču maticu na sve intenzivnije polaganje jaja. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Veroljub Umeljić
31 Korišćenje ramova građevnjaka
Kada u košnicu, u kojoj je smešteno jače pčelinje društvo, postavimo prazan ram u kome smo za satonošu zalepili samo traku satne osnove, široku 10 mm, pčele će u njemu izgraditi sat, najčešće sa trutovskim ćelijama. Ram sa tako izgrađenim satom nazivamo ram građevnjak. U košnicama sa širokoniskim ramovima koristi se normalni ram za izradu građevnjaka. I kod košnica sa visokim ramovima, možemo, u cilju izgradnje građevnjaka, u plodište postaviti normalni ram. Međutim, izgradnja će biti brža ako za to koristimo poluram, u kom slučaju će pčele graditi satove i na satonoši i na donjoj letvici rama. Iz istih razloga možemo plodišni ram pregraditi po sredini horizontalnom letvicom. Može se koristiti i izgrađen plodišni ram u kome odsečemo i uklonimo donju polovinu sata a u gornjoj zadržimo polovinu sa radiličkim ćelijama. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

MEDONOSNO BILJE
33 Bagrem (Robinia pseudoacacia L.) Fam. Fabaceae
Bagrem je naučno ime (Robinia) dobio po Žanu Robenu (Jean Robin, 1550-1629), vrtlaru Henrika IV i Luja XIII u Parizu, koji je prvi, oko 1600. godine, dobavio biljku iz Virdžinije (Amerika) i zasadio je u park u Parizu, gajeći je kao ukrasnu biljku. Pseudoacacia (grč. pseũdos lažni, akakia akacija,  omanje trnovito drvo koje raste u ist. Africi), lažna akacija. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

SVET
36 Etiopija
S obzirom na veliki broj košnica i bogatu medonosnu floru, Etiopija je najveći prizvođač meda i voska u Africi. Na svetskom nivou Etiopija je na četvrtom mestu po proizvodnji voska, i deseta po proizvodnji meda. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

DOGAĐAJI
38 Prvi državni pčelarski sajam           

KNJIGE
39 Veroljub Umeljić, Enciklopedija pčelarstva

NAUKA
40 Simptomi CCD-a
Poslednjih nekoliko godina pčelari su suočeni sa neuobičajeno velikim gubicima pčelinjih zajednica. Ova pojava nazvana je Colony Collapse Disorder (CCD). Pojam disorder (poremećaj) koristi se zbog toga što uzrok još uvek nije otkriven. Istraživanja upućuju na složenu kombinaciju patogena, otrova i drugih faktora. U februarskom broju časopisa Bee Culture, grupa naučnika (Debnam, Westervelt, Bromenshenk, Oliver) opisala je simptome koji su se javljali u periodu od godinu dana pre pojave CCD-a zaključno sa kolapsom pčelinjih zajednica. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

42 Hranljiva vrednost polena
Svi pčelari znaju da je polen ključni sastojak zdrave ishrane pčela – med obezbeđuje ugljene hidrate, a polen proteine. Međutim, nisu sve vrste polena podjednako hranljive za pčele. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

44 Pčele zujanjem smanjuju štetu koju gusenice pričinjavaju biljkama
Oprašivanje i biljožderstvo predstavljaju dve najvažnije ekološke i evolutivne povezanosti između biljaka i insekata. Medonosne pčele su glavni oprašivači dok su gusenice veoma efikasne štetočine biljaka. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

IZ STARIH KNJIGA
Vergilije
38 Kako žive pčele ? (Georgike II deo)
…A sad ću da opišem osobine pčela,
koje im je dao sam Jupiter, iz zahvalnosti što su
pošle za gromoglasnom larmom Kureta,
i za zveketom tuča,
i u Diktejskoj pećini nahranile nebeskog cara.
Jedino one imaju zajedničku decu, i stanuju u
gradu koji je svima zajednička kuća.
I provode svoj život zaštićene večitim zakonima.
Jedino one imaju otadžbinu i sopstvene penate.
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

48 Nagradna igra

50 Pribor za sakupljanje propolisa
Osobinu pčela da zatvaraju propolisom sve pukotine, otvore, sastave ili rastojanja na košnicama manja od 5 mm, pčelari da postavljanjem raznih mreža i rešetki, kao i na druge načine, izazivaju pčele da u košnicu donesu što više propolisa kojim će popuniti novonastale male šupljine. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju 

In memoriam
52 Martin Lindauer
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NARUČITE OVAJ BROJ!

________________________________________________________________________ 

PČELARSKI ŽURNAL 4 (jul 2009)


U FOKUSU
2 Lažne matice
Pčele radilice povremeno polažu jaja u prisustvu sasvim zdrave matice. Čineći tako one postupaju protivno interesima matice i ostatka pčelinje zajednice. Većinu jaja lažnih matica radilice nadziračice će ukloniti, odnosno pojesti!
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

AUTORSKI ČLANCI
8 Više matica u jednoj pčelinjoj zajednici
Pčelari u Kini pronašli su način da spreče matice da se međusobno poubijaju tako što su im otklonili mandibule (gornje vilice). Nateravši nekoliko matica da žive zajedno, stvorili su produktivnije pčelinje zajednice za komercijalnu eksploataciju
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

12 O cvetovima crvene boje
Većina biljaka koje oprašuju ptice imaju dve osobine: njihovi cvetovi su crvene boje i bogati nektarom. Tradicionalno objašnje glasi da su se cvetovi, pošto je crvena boja nevidljiva za pčele, razvili na specifičan način kako bi sprečili pčele da iscrpe zalihe nektara bez efikasnog oprašivanja i da bi, s druge strane, bili prijemčivi za ptice koje mogu efikasno izvršiti polinaciju. Međutim, pčele mogu opaziti, a samim tim i posećivati crvene cvetove. Dakle, zbog čega je većina cvetova koje oprašuju ptice crvene boje? Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

PČELARSKA PRAKSA
Saša Čolak
18 Formiranje dvojnih pčelinjih zajednica i korišćenje cuncokretove paše
Način korišćenja pčelinjih društava u LR košnicama, inspirisan tehnikom pčelarenja dvojnim društvima poznatog velepčelara Ivana Venera, koja podrazumeva korišćenje Snelgrove pregradne daske i medišnog polunastavka. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Veroljub Umeljić
24 Zbrinjavanje prirodnih rojeva
Kako postupiti kada očekujemo i želimo da se neko društvo roji, pa još imamo sreću da budemo na pčelinjaku u trenutku izlaska roja, a on „neće“ da se smesti u praznu vrškaru koju smo mu pripremili za stanište? Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

SVET
29 Ukrajina
Ukrajina je jedna od kolevki modernog i profesionalnog pčelarenja, zahvaljujući pre svega progresivnom delovanju čuvenog pčelara Petra I. Prokopoviča (1775-1850). Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

31 Gubici pčelinjih zajednica u SAD (2008-2009)
U poređenjenju sa 2006. i 2007. gubici su nešto manji, ali i dalje na vrlo visokom nivou Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

SLIKARSTVO
32 Vieroslava Svetlik
Pčele su zaštitni znak njenih slika. Portret slikarke Vieroslave Svetlik iz Kovačice. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

APITERAPIJA
36 Iskustva nemačkih pčelara u lečenju pčelinjim proizvodima
Jedno od retkih istraživanja sprovedenih o terapeutskim iskustvima pčelara sa pčelinjim proizvodima. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

MEDONOSNO BILJE
38 Perko
Perko je jednogodišnja zeljasta krmna biljka. Njegova stabljika je gola, uspravna, jaka, sočna, slabo razgranata. Može da izraste do 2 m.  Gornji listovi su goli, strelasti, sedeći, obuhvataju stabljiku. Donji listovi su jajasti, grubo režnjeviti, sužavaju se u dršku. Cvetovi zlatnožuti, sa četiri krunična listića. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NAUKA
40 Groznica u košnici
Larve medonosnih pčela (Apis mellifera) često bivaju inficirane termički senzitivnom gljivicom Ascosphaera apis koja uzrokuje oboljenje poznato pod nazivom „krečno leglo” Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

42 Učestalost alergije na pčelinji otrov među pčelarima
U Nemačkoj je sprovedeno opsežno istraživanje o učestalosti alergije na pčelinji otrov među tamošnjim pčelarima. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

44 Latice sa kupastim ćelijama pomažu pčelama da se okače na cvet
Da li ste se ikada zapitali koliko se čvrsto pčela drži za cvet tokom snažnog vetra? Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

45 Sekvencioniran genom patogena Nosema ceranae
U časopisu PLoS Pathology, 5. juna 2009. grupa američkih stručnjaka objavila je članak o sekvencioniranju genoma Nosema ceranae.Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

IZ STARIH KNJIGA
Čitalac ne bi trebao da misli kako pčelarenje zahteva specijalnu umešnost, veliki kapital ili puno izdržljivosti. Pčelarstvo se može upražnjavati u različitim stepenima

48 Nagradna igra

URADI SAM
50 Sakupljanje matičnog mleča
Tehnika dobijanja matičnog mleča podudara se sa prvih sedam dana uzgoja matica 
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NARUČITE OVAJ BROJ!


_____________________________________________________________________________

PČELARSKI ŽURNAL 5 (oktobar 2009) 



SA NASLOVNE STRANE
Veroljub Umeljić
2 Lučenje voska
Pčele same proizvode materijal za saće, i u tom pogledu spadaju u samu elitu u životinjskom svetu. Vosak luče pomoću osam grupa žlezda poređanih u parove na ventralnoj (trbušnoj) strani četiri poslednja abdomenalna segmenta. Ova oblast, ispod koje su smeštene voštane žlezde, prepoznatljiva je po glatkoj površini takozvanih „voštanih ogledala“. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

AUTORSKI ČLANCI
Denis van Englsdorp, Džej D. Evans, Klod Sigerman i saradnici
6 CCD – deskriptivna studija
Gubici velikih razmera nisu novost za pčelarsku industriju; još 1869. godine, u više zemalja, zabeleženo je 18 nepovezanih epizoda neobično velike smrtnosti pčelinjih zajednica. U nekim slučajevima, opisi gubitaka pčela bili su veoma slični CCD-u. Na primer, pojava nazvana „Majska bolest“ zabeležena je u Koloradu između 1891. i 1896. godine, kada je veliki broj pčelinjih zajednica potpuno nestao ili u značajnoj meri oslabio tokom vrlo kratkog perioda. Razmatrani su brojni mogući razlozi CCD-a, često sa malo ili nimalo potkrepljujućih podataka. U pokušaju da utvrdimo potencijalni uzrok/uzroke CCD-a, sproveli smo epizootIološko istraživanje pčelinjih zajednica pogođenih CCD-om kao i onih koje nisu pokazivale simptome ovog poremećaja. Tokom istraživanja postavili smo operacionalnu definiciju slučaja koju smo verifikovali merenjima količine legla i broja odraslih pčela, kao i prikupljanjem uzoraka odraslih pčela, saća, perge i legla radi testiranja na prisustvo poznatih parazita (Varroa destructor, kao i parazit disajnih organa pčela, Acarapis woodi), patogena (pčelinji virusi i Nosema), ostataka pes ticida i sadržaj proteina, zatim genetsko poreklo i morfološka merenja. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Fredi-Džin Ričard, Dejvid Tarpi, Kristina M. Grozinger
13 Pčelama su privlačnije matice sparene sa većim brojem trutova
Sparivanje ozbiljno utiče na fiziologiju i ponašanje matica. Tokom vrlo kratkog perioda, u ranom odraslom stadijumu, matice se sparuju sa više mužjaka, a nedugo potom počinju i sa polaganjem jaja. Feromonski profil sparenih i nesparenih matica značajno se razlikuje. Feromoni regulišu mnoge aspekte ponašanja radilica i organizacije pčelinje zajednice. Dok je potpuno jasno da sparivanje dovodi do dramatičnih promena kod matica, nedovoljno je poznato da broj sparivanja značajno utiče na fiziologiju matice, baš kao i na odnose na relaciji radilica-matica. O posledicama višestrukog sparivanja na fiziologiju ženki insekata do sada se nije mnogo pisalo. Nemoguće je tokom sparivanja u prirodnim uslovima kontrolisati ponašanje matica. Zbog toga, matice smo veštački oplodili – neke semenom jednog truta, a neke semenom deset trutova – i uporedili njihovo ponašanje. Koristili smo košnice za posmatranje kako bi nadgledali koliko matice jedne i druge grupe privlače radilice. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

PČELARSKA PRAKSA
Josip Križ
17 Zima – pčelarevo iskušenje
Svaki pčelar koji imalo drži do svojih pčela mora kontrolisati prirodno opadanje varoe jer je to jedan od bitnih pokazatelja kada se mora intervenisati. Uspešnost uništavanja varoe zavisi od osposobljenosti pčelara koji mora pravilno da upotrebi bilo koje sredstvo za uništavanje varoe tačno prema uputstvima proizvođača. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Veroljub Umeljić
20 Aparati Jenter i Nicot – bitne razlike
Među pčelarima je veoma popularan aparat Jenter koji se koristi pri uzgoju matica. Međutim, pored ovog u upotrebu sve više ulazi i Nicot aparat. Neki pčelari ne mogu lako da se opredele koji aparat da odaberu za korišćenje, pa često upućuju pitanja u vezi bitnih razlika između ova dva aparata. Na osnovu višegodišnjeg iskustva u primeni oba tipa aparata, ovim napisom prikazujemo neke njihove bitne razlike, specifičnosti i prednosti ili mane. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

SVET
24 Južna Koreja
Smatra se da moderna pčelarska era korejskog pčelarstva započinje 1900. godine kada su nemački misionari u ovu dalekoistočnu azijsku zemlju preneli zapadnu medonosnu pčelu Apis mellifera
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

TRENDOVI
26 Urbano pčelarenje
Za pčele, život u gradu donosi odgovarajuće pogodnosti. Urbani biotope nastao je na potpuno veštački način. S druge strane, biljni svet u gradovima mnogo je raznovrsniji od onog na selu. Od aprila pa sve do kraja oktobra u gradu cveta veliki broj najrazličitijih biljnih vrsta. Gradski život nudi još neke prednosti pčelama; biljke u gradovima ne tretiraju se otrovnim pesticidima i insekticidima, što je uobičajena praksa na seoskim farmama ... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

MEDONOSNO BILJE
30 Evodija (Evodia sp. Fam. Rutacae)
Cveta u julu i avgustu. Evodija je odlična letnja medonosna biljka, koja pčelama daje nektar i polen u izobilju. Pčele je masovno posećuju tokom čitavog dana. Dnevni unosi su preko 3 kg nektara po košnici, a ukupni prinosi po jednom pčelinjem društvu mogu biti preko 30 kg meda. Sa 1 ha zasada evodije pčele mogu sakupiti preko 500 kg meda. Med je svetle boje i prilično aromatičnog ukusa. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

EKOLOGIJA
32. Koja vrsta je najdragocenija za opstanak života na planeti?
Planktoni, slepi miševi, primati, gljive ili pčele – nestanak koje od ovih vrsta bi najviše ugrozio život na našoj planeti? U javnoj debati održanoj krajem prošle godine u Kraljevskom geografskom društvu u Londonu pet eksperata iznelo je svoje predloge. Prema oceni publike najuverljivije argumente izložio je Dr Džordž Mekgavin koji je zastupao stanovište da su pčele najdragocenija vrsta za očuvanje života na planeti Zemlji. Čitav događaj direktno je prenosio radio BBC 4 Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

HOBI
34 Pčele i numizmatika
U Efesu je simbol pčele korišćen tokom veoma dugog perioda, na raznim apoenima – od tetradrahmona do veoma malih bronzanih kovanica. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NAUKA
36 Feromonski mamci
Naučnici tragaju za novim alternativnim načinima suzbijanja varoe kojima bi se smanjila primena hemijskih sredstava. Vodeći stručnjak Hemijskog istraživačkog centra u Gejnsvilu (Florida, SAD) Piter Til (Peter E. A. Teal) testirao je nov pristup suzbijanju varoe pomoću lepljivih letvica natopljenih prirodnim hemijskim mamcima – semiohemikalijama. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

37 Zakopani polen
Pojava, ili stanje, u pčelinjem gnezdu nazvana „zakopani (ili sahranjeni) polen“ prvi put je opisana u članku nedavno objavljenom u prestižnom časopisu Journal of Invertebrate Pathology. Grupa autora poznatih po istraživanju CCD-a, među kojima su Denis van Engelsdorp, Dejvid Tarpi i Džeferi Petis, izvestila je naučnu javnost o ovom neobičnom fenomenu. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

40 Toplota cvetova privlači oprašivače
Insekti koriste toplije cvetove kao „skloništa“, mada se događa i da tokom sakupljanja nektara svraćaju na određene cvetove kako bi se opskrbili toplotom. Socijalne pčele, intelektualci u svetu insekata, poseduju izvanredne saznajne sposobnosti. Na koji način one uspevaju da izaberu toplije cvetove i prepoznaju sa velike udaljenosti signale koje ovi emituju? Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

44 Nagradna igra
Čitaoci Pčelarskog žurnala ovoga puta imaju priliku da se kroz zabavu bolje upoznaju sa zeljastim medonosno-polenonosnim biljkama, prepoznavajući njihove cvetove. Oni su obeleženi brojevima od 1 do 40. Čitaoci treba, kada prepoznaju odgovarajući cvet, da njegov broj upišu ispred naziva biljke kojoj taj cvet pripada. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

URADI SAM
46 Solarni topionik voska
Solarni topionik voska treba konstruisati tako da se njime postiže maksimalno iskorišćenje solarne energije. On treba da ima mogućnost okretanja oko vertikalne ose i promene ugla prema horizontali, pa ga treba postavljati na specijalno postolje. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

IZ STARIH KNJIGA
48 Lorenc Langstrot, Pčelarski aksiomi
U pčelarstvu postoji nekoliko prvih principa koje svaki pčelar mora poznavati kao slova svoje azbuke...   Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

DOGAĐAJI
49 Apimondija 2009
Dve oblasti pčelarske nauke u kojima je ostvaren najveći napredak, a o čemu svedoče zanimljiva predavanja održana tokom prva dva dana kongresa, svakako jesu genetika pčela i istraživanja pčelinjeg mini-mozga. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NARUČITE OVAJ BROJ!

___________________________________________________________________

PČELARSKI ŽURNAL 6 (januar 2010)



JUBILEJ
4 Dva veka Novog pčelara
Ove godine obeležava se veliki jubilej – 200 godina od objavljivanja prve knjige o pčelarstvu na srpskom, odnosno slaveno-serbskom jeziku, Novog pčelara, Avrama Maksimovića. Knjiga je štampana 1810. godine u Budimu. Za ovu knjigu autor je uspeo da okupi 353 prenumeranta, među kojima je na 10 knjiga bio pretplaćen i veliki srpski pro svetitelj Dositej Obradović. Knjiga predstavlja prvi sistematski rad te vrste kod nas i jednu od najboljih knjiga onog doba iz pčelarstva. Tadašnji pčelari su Novi pčelar veoma rado primili i takoreći razgrabili, pa je Maksimović iste godine štampao i drugo izdanje, ali pod nazivom Pčelar. Autor je, po preporuci mitropolita Stefana Stratimirovića, iz raznih stranih pčelarskih spisa i knjiga preveo najbolje delove primerene praktičnom pčelarenju. Novi pčelar sadrži 221 stranicu i sastoji se iz dva dela. U prvom delu, u 15 glava, pčelarstvo je obrađeno teoretski, dok je u drugom delu, u 19 glava, izložen opis praktičnih pčelarskih radova. Knjiga se završava kraćim prikazima osnovnih pčelarskih radova po mesecima. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju
                                                                                    
ANKETA: ANALIZA PČELARSKE SEZONE 2009       
Đoko Zečević
6 Brdsko-planinsko pčelarenje
Iako je prethodna 2008. godina bila dosta bespašna, pčelinje zajednice su izimile dobro, sa prilično jedinki u košnicama. Gubitaka zbog nozeme ili gladi nisam ove zime imao. Početkom marta društva su imala leglo u proseku na po dva rama… Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Mile Todorović
8 Kooperant Apicentra
Pčelarim sa 260 standardnih LR košnica. Sezona je počela vrlo uspešnim izimljavanjem pčelinjih društava, uz minimalne zimske gubitke, što je obećavalo dobar razvoj. Međutim, već pri cvetanju prvih polenonosnih biljaka, leske i jagorčevine, a nešto kasnije i drena, hladno vreme nije pčelama dozvolilo opštenje sa okolinom. Zbog toga je došlo do stagnacije razvoja legla, pa je njegov obim dugo iznosio u proseku tri rama…
Dušan Vorgić
9 Pogled iz ravnice
Pčelarim 20 godina sa 73 AŽ košnice ugrađene na kamionu. Veličina rama je 40x30 cm, koji odgovara košnici pološki. Pored toga imam i 40-50 pomoćnih društava, koja se nalaze u trodelnim pološkama. Pčelinjak zimuje u Gardinovcima, pored Dunava, na 35 km od Novog Sada prema Beogradu. Naglašavam da sam praktično vikend-pčelar, jer sam u stalnom radnom odnosu. Prethodne godine (2008.) prvi put sam zazimio 25 pomoćnih društava u medištima AŽ košnica i to je pun pogodak. Zahvaljujući tome prezimljavanje je bi lo mnogo bolje pa su i sama društva bila jača za pašu. Samo proleće bilo je povoljno, pa su pčele solidno iskoristile cvetanje vrbe i voća…

Franc Prezelj
10 Slovenačka iskustva
Pčelarim sa 25-30 košnica Fararovog sistema, sa visokim podnjačama i mrežastim dnom. Košnice se nalaze na dve lokacije u okolini Kamnika. Bazni pčelinjak je na granici predgorja Kamniških Alpi i polja sa izrazitom monokulturom, na kojem se gaji u najvećoj meri kukuruz. Drugi pčelinjak je udaljen oko 2 km, u samom predgorju. Na drugom pčelinjaku držim obično 6 pčelinjih društva a ostala su u baznom pčelinjaku. Ako ne računamo prilično velike gubitke pčela zbog invazije varoe i drugih, još nepoznatih uzročnika, ova pčelarska godina je počela dosta dobro. Bila je prilično dobra rana prolećna livadska paša i vrlo bogata paša na bagremu…

Josip Križ
11 Utisci iz Hrvatske
Pčelarim sa 160 fararovih košnica, od kojih 100 selim. Gubitaka pčela preko zime gotovo da i nije bilo, ako napravimo poređenje sa prošlim prolećem  (2008.), kada su gubici kod nekih pčelara bili i 50%. Kraj gde mi pčelinjak zimuje, a to je neposredna blizina Ivanić Grada (oko 40 km istočno od Zagreba), bogat je razvojnom prolećnom pašom. U okolini ima puno odvodnih kanala, tuda teče i reka Lonja, a ima i dosta table zasejanih uljanom repicom. Od drvenastog bilja najzastupljenije su sve vrste vrba, a ima dosta i leske. Od zeljastih biljaka pomenuću samo maslačak, jer kad on procveta, onda su to nepregledna žuta polja. A kad još posluži lepo vreme, kako je to bilo ovog proleća, onda bude veliko veselje ne samo za pčelare već i za pčele…

Goran Mirjanić
12 Na severozapadu Republike Srpske
Pčelinja društva na području severozapadnog dela Republike Srpske izašla su iz zimskog perioda 2008/2009. godine dosta dobro kondiciono spremna za početak aktivne pčelarske sezone. Po slobodnoj proceni prosečni zimski gubici nisu bili veći od 10-15%, što je daleko manje u odnosu na period 2006-2008. godine. U pogledu prolećnog razvoja društava, isti je, zbog dosta povoljnih vremenskih prilika, bio srednjeg do burnog intenziteta. Ovo se posebno odnosi na period cvetanja voćnih vrsta, koje predstavljaju i glavnu pašu u ovom periodu. S obzirom da pčelarimo na priobalnom području reke Save sa jedne strane, omeđenom Kozarom sa druge strane, možemo istaći da je u poslednjih nekoliko godina, glavna paša na našem području bagremac (Amorpha fruticosa L.)…

Milan Lj. Isidorović
13 Pčelarenje na crnogorskom primorju
Živim i pčelarim u malom crnogorskom primorskom mestu Sutomoru. Imam 200 društava u LR košnicama. Dva pčelinjaka su na obroncima planine Sozine, a treći je u ravnici, takoreći na ivici naselja, u neposrednoj blizini morske obale. Pčelarenje na primorju je po mnogo čemu specifično. Izimljavanje pčelinjih društava je relativno lako, jer nema dugotrajnih i niskih temperatura, štaviše pčele mogu cele zime veoma često da izleću. To im omogućavaju vedri i sunčani dani sa mediteranskom klimom… Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

U FOKUSU
14 Višematične zajednice – kineska iskustva (I deo)
U prirodnim okolnostima, ukoliko se nekoliko matica sretne – što se inače i događa jer se najčešće više matica istovremeno izvodi iz matičnjaka, ili, kada strana matica dospe u zajednicu nakon spajanja više društava – one po pravilu stupaju u okršaj za reproduktivnu dominaciju koji se završava tek kada jedna od njih preuzme monopol na stvaranje potomstva u zajednici. Matice se hvataju u koštac pomoću svojih nožica i mandibula. Ubadanje je uobičajeni uzrok smrti, a ono može biti uspešno izvedeno jedino ako se matica svojim mandubulama dobro osloni na suparnicu. Pčele radilice, takođe, na razne načine mogu učestvovati u eliminaciji prekobrojnih matica; mogu uništavati matičnjake, zatim, imobilisati i uklubiti matice, ili se umešati u borbu između matica preko takozvanog vibracionog signala. U prirodnim okolnostima, tokom tihe smene, ili u vreme rojenja, u jednoj zajednici može biti prisutno više matica. Ipak, ovakvo stanje nije trajno – pre ili kasnije, jedna matica preuzeće do minaciju dok će ostale biti eliminisane. Prema tome, da bi se formirala višematična pčelinja zajednica neophodno je na neki način fizički razdvojiti matice i tako sprečiti njihov fizički okršaj. Kineski stručnjaci razvili su posebne metode pčelarenja sa višematičnim zajednicama koje su nedavno publikovali u nekoliko članaka objavljenih u poznatim svetskim časopisima Journal of Apicultural Reasearch i PloS One. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

AUTORSKI ČLANCI
Liza Gros
18 Novi pogled na ples pčela
Novi rezultati ukazuju da miris njihajućeg plesa služi kao atrakant i za medonosne pčele. Karakterističan miris plesačice koriste kako bi sebe prikazale kao uspešne sakupljačice i na taj način privukle pažnju što većeg broja ukućanki usredsređenih na detalje plesova sakupljačica koji govore o lokacijama bogatim nektarom i polenom. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Zoran Stanimirović
20 Energetski stres izazvan infekcijom Nosema ceranae
Usled zavisnosti od energije svojih domaćina, koja im je potrebna za razmnožavanje, paraziti mogu kod njih prouzrokovati značajan energetski stres. Energetski zahtevi prema domaćinu veći su u slučajevima kada je odnos parazit-domaćin manje ko-evoluirao. Viša virulenca patogena Nosema ceranae koja izaziva visoku smrtnost kod svog novog domaćina – medonosne pčele Apis mellifera – bazirana je na sličnom mehanizmu. Novootkrivena vrsta nozeme nedavno je preskočila domaćina azijsku pčelu Apis cerana i došla do evropske pčele Apis mellifera. Nova vrsta nameće energetski zahtev domaćinu, izazivajući kod njega pojačanu glad…
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

ZANIMLJIVOSTI
23 Prirodna pojava antibiotika u medu
Tokom 2003. godine u Evropsku uniju su stigle dve pošiljke meda iz Zambije u kojem je pronađena mala količina streptomicina. Prema definiciji iz Codex Alimentarius-a, med ne sme sadržati nikakve antibiotike. Važeći propisi u Evropskoj uniji, zabranjuju upotrebu streptomicina, tetraciklina i penicilina u pčelarstvu. Uveženi med sakupili su pčelari koji žive i rade u regiji prekrivenoj gustim šumama na severozapadu Zambije. Med je izvađen iz tradicionalnih lokalnih cilindričnih košnica napravljenih od kore drveta, okačenih na visoko drveće u šumama miomba. U ovoj regiji nije zabeležen slučaj pojave neke bolesti, a pčelari niti imaju sredstava, niti mogućnosti, a ni potrebe da koriste antibiotike u pčelarstvu. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

PČELARSKA PRAKSA
Veroljub Umeljić
24 Izimljavanje pčelinjih društava
Pod izimljavanjem pčelinjih društava podrazumevamo period vremena i aktivnosti pčelinjih društava i pčelara od ponovne pojave legla pa zaključno sa prvim detaljnim prolećnim pregledom. Možda je najlogičnije posmatrati život pčelinje zajednice od početka kalendarske godine, ili nešto malo ranije, od kraja decembra, zato što tada matica, posle prethodne pauze, počinje ponovo da polaže jaja. Posmatrajući od ove tačke, suština života pčelinjeg društva u prirodnom staništu, u najkraćem, sastoji se u „nastojanju“ pčela da što pre obnove i maksimalno uvećaju snagu svoje zajednice, da što uspešnije iskoriste nastupajuću nektarsko polensku pašu i nagomilaju veliku rezervu hrane, što sve skupa stvara uslove da se što pre razroje. Pojava rojevog nagona i sam čin rojenja je najprirodnija osobina pčela, jer predstavlja razmnožavanje pčelinjih društava. Rano rojenje je bitno, jer time pčele roju „ostavljaju“ dovoljno vremena da u praznom staništu izgradi gnezdo…
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Majk Harvi
30 Kerkhofova košnica
Objasniću ovde nešto više o tome kako izgleda Kerkhofova košnica. U suštini, to je modernizovana verzija Langstrotove košnice koju svi veoma dobro poznajemo. Ova košnica sadrži sve standardne delove kao i ostale košnice. Isti ramovi koji se koriste u Kerkhofovoj koriste se i u Langstrotovoj košnici. Podnjača je prilično jednostavna. Velika platform sa dva otvora i rampa za pčele kako bi lakše došle do ramova. Na bočnim stranama podnjače nalaze se zaklonjeni otvori za ventilaciju. Iznad podnjače nalaze se dve pregrade sa po tri plodišna tela – ukupno šest. S prednje strane svakog plodišnog nastavka nalazi  se mali otvor kroz koji radilice mogu da ulaze i izlaze. Dve vertikale sa plodišnim nastavcima nalaze se jedna pored druge, ali su ulazi u košnice okrenuti u suprotnim smerovima… Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

SVET
34 Kalifornija: Oprašivanje badema
Svake godine početkom februara u Kaliforniji se organizuje najmasovnije oprašivanje na planeti – polinacija badema. Kalifornijski pčelari uzgajaju „svega“ oko 350.000 pčelinjih zajednica, što nije ni približno dovoljno za oprašivanje badema koje iziskuje oko 1.500.000 društava. Zbog toga se pčele dovoze iz svih delova SAD, pa čak i iz Australije. Tokom januara košnice su zatrpane naslagama snega, populacija pčela je na najnižem nivou u celoj sezoni, a matica gotovo da uopšte ne polaže jaja. Pravi izazov predstavlja utovar na šlepere i transport košnica po snegom zavejanim putevima na nekoliko hiljada kilometara udaljenu lokaciju… Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

MEDONOSNO BILJE
38 Dren (Cornus mas L.)
Zimski period, kada vremenske prilike dozvole a tlo nije zaleđeno, treba iskoristiti za sađenje raznih medonosnopolenonosnih drvenastih i višegodišnjih zeljastih biljaka u blizini pčelinjaka. Pored drugih, za pčele korisnih biljaka, treba saditi i mladice drena. Dren je višestruko korisna biljka koja pčelama još u toku zimskog perioda nudi nektar i polen. Plodovi su jestivi i veoma zdravi za ljudsku upotrebu, a veoma tvrdo i žilavo drvo koristi se u različite svrhe… Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

HOBI
40 Pčele i numizmatika (II deo)
U širi domen numizmatike spada i medaljerstvo, oblast koja se bavi izučavanjem medalja.  Medalja (ital. medaglia, fr. medaille, lat. metallum) je pločica kružnog oblika od metala (zlato, srebro, bronza, olovo, legure), umetnički proizvod počasnog, memorijalnog ili jubilarnog karaktera. Liči na novac,  ali ne služi novčanom prometu. Spada u oblasti primenjenih umetnosti: vajarstvo, sitna plastika, medaljarstvo. U širem značenju medalja je odlikovanje za vojne i građanske zasluge, nagrada za umetnička, naučna i sportska dostignuća. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NAUKA
42 Visoka zaraženost varoom utiče na pojavu tihe smene matica
Tiha smena predstavlja prirodni proces zamene matice u pčelinjoj zajednici. Međutim, ukoliko pčelinje zajednice izvrše tihu smenu matice koju je društvu dodao pčelar, oslabiće privremeno i neće moći pravovremeno da iskoriste nastupajuću pčelinju pašu. U poslednje vreme mnogi pčelari u SAD žale se da je stopa tihe smene ubrzo nakon dodavanja matice znatno veća nego prošlih godina. Poznati naučnici Robin Kargel (Robin A. Cargel) i Tomas Rinderer (Thomas E. Rinderer) sumnjaju da je visoka zaraženost varoom uzrok ovog sve učestalijeg problema. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

44 Talasanje pčela
U jednom nedavno objavljenom radu istraživači sa Univerziteta Grac (Austrija) i Kraljevskog botaničkog vrta (Velika Britanija) saopštili su da neobično treperenje – sposobnost brze komunikacije među džinovskim pčelama – služi kao odbrambeni mehanizam protiv stršljenova. Ovakvo ponašanje veoma podseća na meksičke talase, karakterističan način navijanja, prvi put viđen 1986. godine na svetskom fudbalskom prvenstvu u Meksiku.
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NAGRADNA IGRA
46 Upoznajte košnice (I deo)
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

URADI SAM
48 Držač kalema
Prilikom ožičavanja ramova pocinkovanom ili prohromskom žicom često dolazi do nekontrolisanog odmotavanja žice sa kalema. Ovaj problem možemo lako da rešimo korišćenjem držača kalema žice, koga možemo sami da napravimo… 
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju


NARUČITE OVAJ BROJ!

_______________________________________________________________      

PČELARSKI ŽURNAL 7 (april 2010)



AUTORSKI ČLANCI
Tomas Sili
4 Sakupljanje vode
Kao i svim drugim živim sistemima, i kolonijama medonosnih pčela voda je neophodna da bi opstale. Voda je potrebna ne samo da bi se sprečila dehidracija odraslih pčela, već i za pripremu hrana za leglo i rashlađivanje košnica tokom vrelih dana. Često se dešava da se potrebe pčelinje zajednice zadovolje vodom koju izletnice sakupe usputno, prikupljajući nektar koji u sebi sadrži puno vode. Ipak, ponekad jedan deo izletnica mora ciljano da sakuplja vodu iz potoka, bara i drugih vlažnih mesta. Ovo se dešava ili u bespašnim periodima, kada je unos nektara veoma mali, ili kada je temperature u pčelinjem gnezdu povišena, što pčele nužno navodi da raspršuju vodu kako bi rashladile košnicu. Prema tome, potrebe pčela za vodom su veoma promenljive i ne iznenađuje što pčelinja zajednica poseduje elegantne mehanizme za kontrolisanje sakupljanja vode. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju
                                               
Ivan Umeljić
8 Pčelinja zajednica kao superorganizam
Ničeova tvrdnja da je ludilo retkost kada su u pitanju pojedinci, ali da po pravilu karakteriše grupe ne važi za pčele. Tokom procesa reprodukcije pčelinje zajednice – rojenja, nekoliko hiljada jedinki donosi grupnu odluku o lokaciji budućeg staništa. Po pravilu ta odluka je uvek ispravna. Kao da ju je doneo jedan jedinstveni organizam. Jedan od najpoznatijih bihevioralnih biologa današnjice Jirgen Tac, u svojoj nedavno objavljenoj knjizi Buzz about Bees: Biology of Superorganism (Springer, 2008) iznosi tezu o pčelinjoj zajednici kao superorganizmu. Pojam „superorganizam”nije novijeg datuma (lat. super – iznad, grč. organon – oruđe), a njegova istorija je pomalo komplikovana. Skovao ga je 1911. godine američki entomolog Vilijam Morton Viler, koji se intenzivno bavio proučavanjem zajednica socijalnih insekata. Prema Vileru, svaki socijalni insekt (mrav, pčela, termit ili osa) jeste ćelija koja pripada nekom telu, odnosno organima koji „obavljaju” određene funkcije u organizmu. Zanimljivo da je pedeset godina pre Vilera nemački pčelar i stolar Johan Mering izneo sličnu tezu o analogiji pčelinje zajednice sa složenijim organizmima: pčelinja zajednica je pojedinačno „biće“ ekvivalentno nekoj životinji – kičmenjaku, gde sterilne pčele radilice predstavljaju organe neophodne za održavanje i varenje, dok matica i trutovi reprezentuju ženski i muški polni organ… Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

PČELARSKA PRAKSA
Predrag Janković
14 Posledice savremenog pčelarenja
Većinu negativnih posledica koje proističu iz pčelarevih pogrešnih radnji, pčele mogu u dobroj meri ublažiti. Međutim, ukoliko pčelinja zajednica živi pod stalnim opterećenjem i ako nema dovoljno onoga čime bi raspolagala živeći u prirodnom staništu, na prvom mestu dovoljno prirodne hrane, teško je očekivati povoljan rezultat, ma koliko ga mi želeli. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Veroljub Umeljić
16 O medištu
U prvoj srpskoj knjizi o pčelarstvu, autora Avrama Maksimovića (1772- 1845), štampanoj tačno pre dva veka, na 168. strani piše između ostalog: …pčele nikada meda u tolikoj količini sakupljale ne bi, da im u zimu potreban nije…
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Miloš Milosavljević
18 Rojenje
Mogao sam da se opkladim da je moja vrškara, prva u redu, ušla u rojevno stanje. A i pošten da budem, nadao sam joj se. Posmatrao sam je danima. Svakodnevno, negde oko podneva, rojevi mladih pčela veselo su se razigravali ispred ulaza u košnicu.
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

22 Hronologija leta pčelinjeg roja
Satnica događaja tokom leta pčelinjeg roja kao i potonjeg ulaska u novo gnezdo. Kako u periodu od 30 minuta, roj od približno 11.000 pčela napušta grozd, leti 580 metara i u potpunosti pređe u novo stanište.
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Dejan Milošević
23 Tehnika pčelarenja AŽ košnicama
Košnice selim na više paša, koristim dve bagremove paše - prvu u Pomoravlju, drugu na Homolju, gde jedan deo pčelinjaka ostaje na livadskoj paši. Naredna je u Podunavlju, na bagremcu, zatim sledi lipova paša na Fruškoj gori, a medonosnu sezonu završavam u Banatu na suncokretu. Ovom prilikom vam predstavljam moj profesionalni način rada AŽ košnicama, gde samo jedan pčelar vodi brigu o velikom broju pčelinjih zajednica, s tim što je cela porodica uključena u prateće poslove, kao što su, seoba pčela i vrcanje meda. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

APITERAPIJA
Franc Šivic
26 Međunardni forum o apiterapiji u Sloveniji
Za razliku od dosadašnja dva foruma, odlučili smo da naučni deo treba da prati i velika međunarodna pčelarska izložba, zatim razni paralelni događaji, radionice i okrugli stolovi, kao i posete oglednim slovenačkim pčelinjacima. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NAUKA
Asiss. mr Aleksandar Uzunov, prof. dr Hrisula Kiprijanovska, prof. dr Sreten Andonov
30 Zajednički Evropski protokol za sprovođenje performans testa kod medonosnih pčela
Prošle su skoro četiri decenije (1972) od sastanka u Lincu (Austrija), kada su po prvi put na međunarodnom nivou po preporuci Apimondije, postavljene osnove protokola za testiranje ponašanja medonosnih pčela u cilju njihove selekcije. Osnovni protokol iz Linca bio je pretežno fokusiran na sledeće parametre ili karakteristike pčelinjih zajednica, koje su novim protokolom najvećim delom redefinisane: jačina pčelinje zajednice u jesen, prolećni razvoj, rojidbeni nagon, ponašanje pčela na saću (mirnoća na saću) i temperament (odbrambeno ponašanje). Pored ovih osnovnih karakteristika prvobitni protokol je predlagao i sleđenje ostalih parametara koji bi mogli da budu sastavni deo specijalnih odgajivačkih programa za medonosne pčele. Radna grupa IV, kao deo COLOSS projekta, odgovorna je za revidiranje starog protokola. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

U FOKUSU
34 Višematične zajednice – kineska iskustva (II deo)
Nedavno je grupa kineskih naučnika u prestižnim međunarodnim naučnim časopisima Journal of Apicultural Reasearch i PloS One publikovala seriju članaka o višematičnom pčelarenju, u kojima se po prvi put javno iznose neki detalji o ovoj zanimljivoj pčelarskoj temi. Oni preporučuju uzgajanje višematičnih zajednica kao pomoćnih društava koja će indirektno poboljšati prinose na čitavom pčelinjaku. Već više od deset godina, u Kini se ovakve zajednice sa više matica koriste da bi se ubrzao prolećni razvoj proizvodnih društava pred glavne pčelinje paše, ali i za održavanje brojnosti pčelinjih zajednica tokom čitave godine. Višematične zajednice se mogu koristiti i kao pomoćna društva za dobijanje larvica u procesu proizvodnje matičnog mleča. Pored toga, mogu poslužiti i kao banka matica. Konačno, mogu se koristiti i za formiranje paketnih rojeva. Kineski stručnjaci smatraju da prednosti koje donosi pčelarenje višematičnim zajednicama, pretežu nad velikim naporom koji treba uložiti u njihovo održavanje.   Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

MEDONOSNO BILJE
38 Žalfija
Žalfija spada u najmedonosnije biljke. Pored toga ona predstavlja jednu od najstarijih i najpoznatijih lekovitih biljaka. Njen naučni naziv potiče od latinske reči salvare, što znači spasiti, izlečiti. Na osnovu naučnog naziva je za ovu biljku kod nas izveden narodni naziv žalfija. U Crnoj gori i Hercegovini ovu biljku nazivaju najčešće pelim ili pelin, u srednjoj Dalmaciji kadulja, a u istočnoj Srbiji kalaver i kaloper. Pored navedenih, u narodu se koristi još mnogo drugih naziva. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

FILM
40 Med
Na nedavno završenom Berlinskom filmskom festivalu, nagradu Zlatni medved za najbolje filmsko ostvarenje osvojio je turski film Med. Treći deo filmske trilogije turskog reditelja Semija Kaplanoglua (1963), sa izuzetnim glumačkim ostvarenjem sedmogodišnjeg dečaka Bore Atlasa (2002) i izvanrednom kamerom Barisa Ozbicera, prati budućeg pesnika Jusufa kao šestogodišnjaka koji upoznaje surovu realnost prirode kada njegov otac, pčelar, nestane u šumi. Film je premijerno prikazan 16. februara u Berlinu. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

KNJIGE
Ivan Tucaković, Josip Križ, Milanko Barać
41 Pčelarski radovi po mjesecima
Kako raditi sa velikim brojem košnica? Kada „probuditi pčele“? Koliko je važna organizovana borba protiv varoe? Kako prekinuti rojevno stanje pre glavne paše? Kako uspešno dodati maticu? Koje su karakteristike zimovanja slabih zajednica? Ovo su samo neke od tematskih odrednica knjige Pčelarski radovi po mjesecima trojice autora, Josipa Križa, Ivana Tucakovića i Milanka Baraća. Napisani jasnim i prijemčivim stilom Pčelarski radovi po mjesecima predstavljaju primamljivo pčelarsko štivo ispričano iz ugla iskusnih pčelara različitih generacija. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

POŠTA
42 Pismo profesora Krivcova i Lebedeva Pčelarskom žurnalu
Poštovane kolege, Pčelarska javnost Rusije je sa velikom pažnjom ispratila izdavanje nove stručne periodične publikacije na srpskom jeziku Pčelarski žurnal. Po svom sadržaju, grafici i ilustrovanom materijalu časopis ima pravo da pretenduje na mesto jednog od najboljih u savremenoj periodici o pčelarstvu. Materijal koji se u njemu objavljuje bira se tako da bude aktuelan i interesantan kako pčelarima praktičarima, tako i široj čitalačkoj publici iz oblasti biologije, patologije, botanike, istorije, apiterapije i drugih oblasti povezanih sa pčelarstvom. Pleni konciznost, sadržajnost i profesionalizam u izlaganju. U časopisu se našlo mesta i za korisnu razonodu. Oduševljavaju ilustracije koje prate tekstualni materijal, a koje na veoma prefinjen način prenose ono raspoloženje, koje se može videti u stvarnom životu medonosnih pčela. Objavljeni prevodi članaka poznatih svetskih naučnika,  takođe doprinose ugledu časopisa. Ruski pčelari i predstavnici pčelarske nauke zahvaljuju čitavom izdavačkom kolektivu koji radi na časopisu Pčelarski žurnal, za brižan rad, ispunjen ljubavlju za dobrobit pčelarstva. Želimo mnogo uspeha Pčelarskom žurnalu!
Prof. dr N. I. Krivcov, Direktor Naučnoistraživačkog instituta za pčelarstvo, Akademik Ruske poljoprivredne akademije
Prof. dr V. I. Lebedev, Zamenik direktora Naučnoistraživačkog instituta za pčelarstvo

DOGAĐAJI
43 Državni sajam pčelarstva
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

HOBI
44 Pčele i numizmatika (III deo)
Kroz čitavu ljudsku istoriju košnica se pominje kao metafora savršeno složnog i produktivnog društva. Ono što je posebno zanimljivo jeste da je, kao politički simbol, u podjednakoj meri predstavljala najrazličitije ideologije, od miroljubivih, preko reakcionarnih, sve do onih ratobornih. Za političkog teoretičara Mendevila košnica oličava neku vrstu monarhije… Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NAGRADNA IGRA
46 Upoznajte košnice (II deo)
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

URADI SAM
48 Pčelarska korpa
Na početku smo aktivne pčelarske sezone u toku koje su česti pregledi pčelinjih društava. Prilikom pregleda koriste se razna pomagala i sitan pribor, za čije će smeštanje i nošenje korisno poslužiti pčelarska korpa, koju možemo sami da napravimo. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju


NARUČITE OVAJ BROJ!

_________________________________________________________________

PČELARSKI ŽURNAL 8 (jul 2010)



PROZA
Zlatko Pangarić
4 Pčelar
Upoznao sam stolare, kovače, paore, dakle, ljude koje je njihov zanat, njihov posao, do te mere zaokupio/okupirao da gotovo sve (i život i smrt, i Boga i politiku) tumače iz te njihove „majstorske“ perspektive. U svakom zanatu se stiče logika, znanje i iskustvo koje je jedinstveno, koje se ne može nigde pročitati, koje se ne može samo usvojiti, nabubati napamet. Da bi se iskovala potkovica i potkovao konj – e, to se ne može rangirati i ugurati u stupnjeve školskog sistema! (Važi ovo, naravno, i za Pisce!) Znam pčelare vrlo dobro jer sam i sam pčelario nekih pet godina. To je poseban soj i skup ljudi. Možda više od svih drugih zanimanja važi ono da zanimanje bira ljude a ne ljudi zanimanje. Hoću reći da se retko ko „slučajno“ zaputio u tu avanturu. Mnogi pčelari nasleđuju porodični posao, ili su u nekim prijateljskim, ili rodbinskim odnosima sa pčelarima. Neće čoveku pući u glavi jednog dana: „Postaću pčelar!“ Ima tu uvek neke predistorije i neke inicijacije. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

PIĆA
Ilija Malović
6 Najslađe piće američkog juga
Tradicija pravljenja likera na bazi meda, duga je skoro koliko i tradicija proizvodnje burbona. Idealni uslovi za proizvodnju ovog kvalitetnog pića u velikoj meri poklapaju se sa uslovima neophodnim za uspešno pčelarenje. Još početkom XIX veka u južnim američkim državama pravile su se dve vrste likera: na bazi meda i na bazi nane. Posle dvovekovne prakse spravljanja likera (i ne samo likera) u domovima farmera Kentakija, nekoliko najpoznatijih destilerija iz čuvenog burbonskog Blue Grass regiona poslednjih godina je odlučilo da na tržište izbaci prve komercijalne medne likere na bazi burbona. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

FOTOREPORTAŽA
8 Kraj semestra
Filantropija, zadužbinarstvo i pomoć zajednici od strane imućnijih građana i preduzeća nije nepoznata srpskoj tradiciji. Poslednjih godina za ovakvu vrstu ponašanja i delovanja koristi se termin društveno odgovorno poslovanje. Verovatno da u pčelarskoj branši ne postoji bolji primer društveno odgovornog poslovanja od firme Zlatna pčela iz Rače Kragujevačke,  jednog od vodećih prerađivača voska i proizvođača satnih osnova na tržištu Srbije i zemalja u okruženju. Tokom poslednje dve decenije firma i njen vlasnik Radoslav Stepanović nesebično su pomagali razvoj pčelarstva u Srbiji,  između ostalog i kroz podršku organizovanju edukativnih pčelarskih skupova, predavanja i izložbi. Višegodišnju uspešnu saradnju Zlatna pčela ostvaruje i sa Fakultetom veterinarske medicine iz Beograda. Pružajući podršku ovoj naučnoj i visokoškolskoj instituciji firma aktivno doprinosi nauci i obrazovanju. Svake godine profesor Zoran Stanimirović, šef Katedre za biologiju i professor Pčelarstva na Fakultetu veterinarske medicine vodi svoje studente u Raču na praktičnu nastavu. Tako je i krajem maja ove godine 70 studenata posetilo pogone i pčelinjake Zlatne pčele…
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

U FOKUSU
10 Nektar (I deo)
Izuzetno veliki broj životinja konzumira nektar. Za mnoge organizme, ova bogata i lako dostupna hrana servirana u atraktivnom „pakovanju“ predstavlja glavni izvor energije. Raspon konzumenata pruža se od glavnih oprašivača, insekata i ptica, kojima je nektar osnovna hrana pa sve do nekih vrsta sisara koje se njime hrane povremeno i u određenim prilikama. Većina njih leti, pa šećere iz nektara koristi kao pogonsko gorivo.  Može se slobodno reći da je nektar nezaobilazna i sveprisutna hrana na Zemlji. Da bi neka biljka privukla „pravog“ oprašivača neophodno je da na odgovarajući način bude „dizajnirana“, ali i da njen nektar bude prilagođen njegovim energetskim i nutritivnim potrebama. Stoga i ne čudi što se od biljke do biljke mogu uočiti velika odstupanja u količini nektara, zatim njegovoj koncentraciji, hemijskom sastavu i period lučenja. Tako je i dnevna proizvodnja šećera po cvetu neke biljke blisko povezana sa telesnom masom i energetskim potrebama oprašivača. Posebno su zahtevni oni oprašivači koji su endotermični (aktivno proizvode toplotu), ili oni kod kojih je sam čin sakupljanja energetski skup proces tokom kojeg moraju neprestano da lete. Energija koju životinje dobijaju iz nektara mora da bude veća od one koju su utrošile da bi ga pronašle, konzumirale i otišle do narednog cveta. Opšte je prihvaćeno stanovište da takmičenje oko oprašivača deluje kao faktor selekcije u proizvodnji nektara. Naime, cvetovi treba da proizvedu dovoljno nektara da bi privukli oprašivače, ali ne toliko da oni zbog sitosti „izgube volju“ da se premeste do druge biljke. Drugim rečima, treba da ih drže „gladnima, ali lojalnima“… Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

15 Bolest ostrva Vajt
Poslednjih decenija u Evropi i Severnoj Americi broj gajenih pčelinjih zajednica značajno je opao. U SAD je od 5,9 miliona zajednica (koliko je bilo 1947. godine) ostalo samo 2,3 miliona (2008. godine). Od 21 miliona košnica koliko je u Evropi bilo 1970. godine danas je ostalo oko 15,5 miliona. Nekoliko uglednih svetskih časopisa između ostalih Journal of Apicultural Reasearch i Journal of Inverterbrate Pathology objavili su specijalna izdanja posvećena gubicima pčelinjih zajednica u svetu. Mnogi autori porede CCD sa pojavom Bolesti ostrva Vajt usled koje je, početkom 20. veka, sa ovog malog britanskog ostrva nestala skoro celokupna pčelinja populacija…
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

AUTORSKI ČLANCI
Anton Štabentejner, Helmut Kovač, Robert Brodšnejder
16 Termoregulacija u pčelinjoj zajednici
Mlade pčele nisu sposobne da regulišu temperature i ne mogu sebi da obezbede dovoljno toplote. Zbog toga je kod nešto starijih pčela radilica usavršeno zagrevanje legla. Termičko ponašanje ostvaruje se kao povratna reakcija na hemijske stimuluse i fizička svojstava legla. Za pčele koje aktivno vrše zagrevanje, poklopljene ćelije privlačnije su od otvorenih. Ukoliko je košnica u opasnosti da bude pregrejana, pčele će je rashlađivati lepezanjem, a sakupljenu vodu raspršiće po saću... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Franc Šivic
20 Pčelarstvo kao način života
Na južnoj strani Alpa, između italijanske Furlanije i hrvatske Slavonije, leži Slovenija – država dobrih pčelara. Spada među najmanje države Evrope. Ima stanovnika kao i Minhen, nešto manje od 2 miliona. Pčelara je oko 8.000. Kratak račun nam pokazuje da na svakih 1.000 stanovnika ima 4 pčelara, što govori da su Slovenci pravi pčelarski narod… Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

PČELARSKA PRAKSA
Veroljub Umeljić
26 Zamena i dodavanje matica
Zamenu matice vršimo kada iz bilo kog razloga nismo zadovoljni postojećom maticom. Na primer, kada je u pitanju starija matica, koja slabijim intenzitetom polaže jaja, ili, recimo, polaže previše trutovskih jaja. Ako su u nekom društvu pčele izrazito agresivne, zamenom matice rešićemo taj problem. Kada je u pitanju matica sa fizičkim nedostacima (ukočena noga, deformisana krila), ili u slučaju da matica nije oplođena ili iz drugih razloga polaže samo trutovska jaja, takođe je treba zameniti. Pri pojavi nekih bolesti (npr. krečno leglo) stanje će se popraviti zamenom matice, itd. Dodavanje matica vrši se i novoformiranim rojevima, zatim kada iz društva iz bilo kog razloga nestane matica: ako se nije vratila sa sparivanja, ili je prignječena prilikom pregleda ili pomeranja ramova, ili su je pčele uklubile zbog uznemiravanja ili tretiranja hemijskim preparatima… Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

30 Priprema pčelinjih zajednica za zimu
Već početkom avgusta treba početi pripreme za zazimljavanje pčelinjih društava. Od kvaliteta  i blagovremenosti obavljanja poslova zavisiće uspešnost prezimljavanja i ranoprolećnog razvoja pčelinjih društava. Osnovne aktivnosti na pripremi pčelinjih društava za zazimljavanje odnose se na kontrolu zaliha hrane i, po potrebi, njenu dopunu, kao i na zamenu starih i loših matica, svođenje košnica na plodišni prostor i optimalni broj ramova u njemu, i tretman pčela protiv varoe… Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Miloš Milosavljević
34 Puštanje drugog i trećeg roja
Od izlaska prvog do puštanja, za ovu sezonu poslednjeg, trećeg roja prošlo je ukupno dvanaest dana. Ako se ima u vidu da je osam dana pre roja prvaka društvo znatno redukovalo sve aktivnosti, pa i investiranje u nove naraštaje, ne čudi slabije izvođenje novih pčela. Nekada velike površine zatvorenog legla sada su samo sablasno prazne čaure saća, što za posledicu ima odustajanje od daljeg negovanja nagona za prirodnom podelom. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

MEDONOSNO BILJE
38 Cigansko perje (Asclepias syriaca L.)
Cigansko perje se svrstava među najmedonosnije biljke koje pčelama daju i polen. To je višegodišnja zeljasta biljka, čija visina može da bude i preko 2 m. Poreklom je iz Severne Amerike. Stabljika je uspravna, jednostavna ili malo granata, dlakava. Listovi na kratkim lisnim drškama su debeli, mesnati i izduženo eliptični, a na vrhu kratko zašiljeni. Cvetovi su bledoružičasti i sitni, sakupljeni po 50-60 u štitaste cvasti, koje su smeštene u pazuhu listova, prvenstveno u gornjem delu stabljike. Na jednom stablu može se naći preko 10 cvasti. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NAUKA
40 Zbog čega orhideje imitiraju alarmni feromon pčela?
Familija Orhideja sa oko 19.500 vrsta jedna je od najvećih u biljnom carstvu (nabliži „rival“ je familija Asteraceae sa oko 23.000 vrsta). Poznata je po velikoj raznovsnosti cvetova i veoma „lukavim“ strategijama za privlačenje oprašivača. Veliko interesovanje za oprašivanja orhideja datira još iz vremena Čarlsa Darvina, koji je ovoj temi čak posvetio jednu svoju knjigu. Svakako najfascinantniji aspekt biologije oprašivanja orhideja jeste takozvana „obmana“ koju je 1793. godine otkrio Sprengel. Utvrđeno je da neke orhideje uspešno privlače oprašivače iako nikada ne izlučuju nektar. Naime, one ih obmanjuju na dva načina: imitirajući „nagradu“ u vidu hrane i podražavanjem seksualnih signala (feromoni privlačenja i sl.). Imitiranje prisustva hrane razvijeno je u različitim grupama skrivenosemenica, ali je najčešće ograničeno na samo nekoliko vrsta po familiji. Međutim, procenjuje se da čak jedna trećina od ukupnog broja vrsta orhideja pomoću raznih signala imitira prisustvo hrane, a da dodatnih 400 vrsta, podražava seksualne signale koje insekti emituju u vreme sparivanja… Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

41 Prisustvo makedonske rase pčela Apis mellifera macedonica u Srbiji
Rezultati mitohondrijalne DNK analize koju su obavili naši poznati stručnjaci sa Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu pokazali su da je makedonska rasa pčela Apis mellifera macedonica rasprostranjena na širem području južne, jugozapadne i istočne Srbije. Ovde vam prenosimo najzanimljivije detalje iz rada objavljenog u ruskom naučnom časopisu Russian Journal of Genetics.
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

42 Kako pčele manevrišu pri sletanju?
Iako je sletanje jedna od ključnih etapa leta pčela, do nedavno je veoma malo privlačilo pažnju naučnika. U januarskom izdanju poznatog naučnog  časopisa Journal of Experimental Biology, objavljeni su rezultati jednog od retkih istraživanja ove vrste. Naučnici predvođeni Mandijamom Šrinivasanom i Karlom Evanđelistom snimili su pomoću specijalnih kamera poslednje trenutke čina sletanja medonosnih pčela (Apis mellifera) i došli do zanimljivih otkrića. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NAGRADNA IGRA
44 Ličnosti iz istorije pčelarstva (I deo)
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

URADI SAM
46 Snelgrova daska
Snelgrovu pregradnu dasku sačinjavaju horizontalna daska i drveni ram u koji se ona ugrađuje. Ram ima iste spoljne i unutrašnje dimenzije kao i tela košnica koje koristimo. Visina rama zavisi od materijala od koga se daska izrađuje. Ako je pregradna daska izrađena od šper-ploče debljine 5 mm, onda će visina rama iznositi 35 mm, a ako je od daske debljine 10 mm, onda će visina biti 40 mm. Pregradna daska se ugrađuje u sredinu rama. Na sredini daske izrezan je otvor veličine 150x150 mm, koji, po potrebi, može da bude obostrano zamrežen okcima 3x3 mm ili zatvoren matičnom rešetkom. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

PROMO
48 Značaj ocenjivanja meda i medenih pića za pčelara
Sa marketinškog stanovišta, ocenjeni med i medeno piće privlačniji su za kupca, budući da mu pružaju dodatnu (vizuelnu) potvrdu kvaliteta meda. Ocenjivanje donosi medu ili medenom piću dodatnu vrednost koja danas postaje sve važniji prodajni faktor, u smislu razlikovanja učesnika na tržištu, dok dobijene ocene poboljšavaju tržišnu prepoznatljivost pčelara. Današnji kupci meda i ostalih pčelinjih proizvoda, kao i proizvoda na osnovu pčelinjih proizvoda, pored opštepoznatog kvaliteta očekuju i dodatne oznake koje potvrđuju da je reč o zaista vrhunskom kvalitetu proizvoda. To možete i vi da im ponudite ukoliko prijavite svoj med ili medeno piće za ocenjivanje i tako steknete međunarodnu ocenu kvaliteta. Dobre ocene unaprediće prodaju vašeg meda ili medenog pića i omogućiti podizanje cene, naročito na međunarodnom nivou. Tako uz minimalne troškove možete mnogo toga učiniti u oblasti sopstvene promocije koja je ključ uspešne prodaje. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NARUČITE OVAJ BROJ!

__________________________________________________________________

PČELARSKI ŽURNAL 9 (oktobar 2010)



EKOLOGIJA
4 Međunarodna godina biodiverziteta
Oko 250 hiljada vrsta biljaka i približno 750 hiljada vrsta insekata, koliko su biolozi do danas opisali, čini dve trećine svih poznatih organizama na našoj planeti. Zajednička prevlast ove dve grupe nije uopšte slučajna i rezultat je koevolucije,  procesa prirodne selekcije tokom kojeg su se vrste prilagodile jedna drugoj izgrađujući bogate ekosisteme. Interakcija između insekata i biljaka započela je pre više od 100 miliona godina, a intenzivirala se nekih 40 miliona godina kasnije, u doba kenozoika, kada su cvetnice počele da prevladavaju među vegetacijom na Zemlji: biljne vrste – najčešće čitavi kompleksi vrsta – počele su da „sklapaju partnerstvo“ sa odgovarajućim insektima. I ne samo sa jednom ili dve vrste insekata, kao što su recimo medonosne pčele, već i sa mnoštvom drugih. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

ISTORIJA
6 Pčelinje niše
Pošto su bile nezaštićene od promenljivih vremenskih prilika pčele su u mnogim delovima Evrope čuvane su u specijalnim nišama smeštenim u zidovima zamkova ili u kamenim ogradama vrtova. Internacionalna pčelarska istraživačka organizacija (IBRA) sa sedištem u Kardifu napravila je impresivnu bazu podataka o pčelinjim nišama u Engleskoj i Irskoj. Čitav posao započela je 1952. godine Eva Krejn. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

PIĆA
Ilija Malović
8 Kako uloviti medveda iliti Bärenfang - medni liker
Ukoliko čitaoci Pčelarskog žurnala nikada u svom životu nisu putovali po šumama Istočne Pruske, verovatno nisu imali priliku da učestvuju u Barenfangu – lovu na medvede. Piće sa ovim imenom postoji više vekova i iza njega se krije predivna mešavina vodke i prirodnog meda. Nego, krenimo redom. Barenfang je mnogo više od napitka, skoro da predstavlja nemačku tradiciju zatvorenu u boci. Ovo piće je odličan primer kako se tradicija može na kvalitetan način otrgnuti od zaborava i pretvoriti u poznat i cenjen brend koji zarađuje novac, ali i reklamira gastronomsku tradiciju jedne zemlje. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

U FOKUSU
10 Nektar (II deo)
Skoro sve vrste pčela, od ukupno 20.000, hrane svoje potomstvo nektarom i polenom. Sakupljanje hrane za potomstvo dominira životima odraslih ženki. Ova aktivnost zavisi u velikoj meri od spoljašnje temperature i dostupnosti nektara u prirodi. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

AUTORSKI ČLANCI
Andreas Berends, Rikarda Šeiner
15 Zimske pčele
Starenje se u čitavom životinjskom carstvu najčešće povezuje sa opadanjem sposobnosti učenja i pamćenja. Glavni cilj ovog istraživanja jeste upravo razumevanje promena do kojih usled starenja dolazi u saznajnim sposobnostima. Medonosne pčele su od nedavno postale model-organizam za proučavanje promena u moždanim funkcijama povezanih sa starenjem, jer se učenje i pamćenje kod pčela može lako istraživati pod kontrolisanim laboratorijskim uslovima. Uz to, životni vek genetski veoma sličnih radilica u prirodnim okolnostima prosečno traje od šest nedelja (letnje pčele) pa sve do šest meseci (zimske pčele). Istraživali smo da li ekstremna dugovečnost vodi opadanju saznajnih funkcija kod medonosnih pčela. Šest meseci stare pčele izlagali smo olfaktornim (mirisnim) i taktilnim (dodir) nadražajima, nakon kojih smo analizirali njihovu sposobnost pamćenja i razlikovanja. I pored evidentne ekstremne starosti, zimske pčele nisu pokazivale simptome opadanja saznajnih sposobnosti do kojih kod životinja najčešće dolazi usled starenja. Ovo ukazuje da kod medonosnih pčela, za razliku od većine ostalih životinja, starost ne utiče na saznajne sposobnosti. Buduća istraživanja treba da pokažu koji mehanizmi štite zimske pčele od narušavanja sposobnosti za učenje, koje starost nosi sa sobom. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Ivan Umeljić
20 Propolis i imunitet pčelinje zajednice         
Antimikrobno dejstvo propolisa na ljudske patogene poznato je još od antičkih vremena. Brojna istraživanja pokazala su da ova složena supstanca ima snažna hepatoprotektivna, antitumorna, antioksidativna, antimikrobna i antiimflamatorna svojstva. Međutim, neuporedivo manje se zna o antimikrobnom dejstvu propolisa na pčelinje patogene. U poslednje vreme naučnici su se fokusirali na istraživanje funkcija propolisa u pčelinjoj zajednici, pre svega na njegov direktan ili indirektan uticaj na patogene i parazite. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

PČELARSKA PRAKSA
Vilijem van Persi
28 Hopkinsov metod uzgoja matica
Hopkinsov metod dobijanja matica sastoji se u sledećem: iz košnice se oduzima jedan ram sa najmlađim larvicama koji se, zatim, dodaje obezmatičenom bilder- društvu. Međutim, ram se ne kači vertikalno, kao što je uobičajeno, već se postavlja horizontalno iznad satonoša u zoni legla. Kada pčele negovateljice shvate da su obezmatičene biće sti mulisane da larvice hrane obiljem mleča i da nad njima izgrađuju matičnjake. Hopkinsov metod uzgajanja matica predstavlja jednostavan način koji ne zahteva nikakvu posebnu pčelarsku opremu, niti dugogo dišnje pčelarsko iskustvo. Može veoma lako da se sprovede, a naročito je prikladan za pče lare koji žele da uzgajaju matice za sopstvene potrebe. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Veroljub Umeljić
32 Značaj i osobine dobre košnice sa pokretnim saćem
„Zahtevi“ koje pčele imaju u pogledu košnica razlikuju se od zahteva pčelara. Ono što za jedne predstavlja uspeh za druge može biti neuspeh. Uspeh za pčelinju zajednicu jeste da preživi, i da se reprodukuje, puštajući rojeve. Uspeh za pčelara najčešće jeste da nadoknadi uloženo vreme i novac, a to će utoliko pre postići ako pčelinja zajednica skladišti med preko svojih potreba, i to u onom delu košnice iz kojeg bi pčelar mogao lako da ga oduzme. Nekada je dobijanje viška meda bilo praćeno gušenjem pčela, a danas, odvraćanjem pčela od prirodne reprodukcije, odnosno stalnim sprečavanjem pojave rojevog nagona. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

MEDONOSNO BILJE
36 Facelija
Facelija spada u grupu gajenih zeljastih medonosnih biljaka. Ona je, svakako, i najznačajnija u ovoj grupi biljaka. Njenim gajenjem može se znatno poboljšavati sve ugroženija medonosna flora. U nastupajućem periodu su česte pčelarske izložbe i manifestacije, na kojima se, između ostalog, nudi i seme facelije. Pčelari treba da iskoriste priliku da se snabdeju semenom ove biljke, jer do proleća, kada se ona seje, obično ga ponestane u prodaji Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NAUKA
38 Selekcija pčela otpornih na varou
Kada je varoa 80-ih prošlog veka prvi put preplavila Francusku, uništila je ogroman broj pčelinjih zajednica u divljini. Prvi slučajevi pčela prirodno otpornih na varou (VSB zajednice) zabeleženi su 1994. godine na zapadu Francuske u blizini kanala La Manš, gde u divljini živi veliki broj zajednica koje godinama uspevaju da prežive uprkos zaraženosti varoom. Dopušteno im je da se slobodno roje i da menjaju maticu prirodnim putem. U proseku, ove zajednice uspevale su da prežive 7,8 ± 0,3 godine, a najdugovečnija među njima održala se čitavih 15 godina. Na drugoj lokaciji u Francuskoj, u okolini Avinjona kontrolisan je, od aprila 2002. do juna 2004, nivo smrtnosti varoe u 12 VSB zajednica i 16 zajednica tretiranih hemijskim sredstvima. Broj krpelja sakupljenih iz VSB zajednica bio je u proseku tri puta manji nego u tretiranim zajednicama. Populacija varoe razvijala se mno go brže u tretiranim (i na varou osetljivijim) zajednicama nego u VSB zajednicama. VSB zajednice su tokom cele godine uspevale da populaciju varoe održe na nižem nivou, što ukazuje da su razvile određene mehanizme da spreče rast populacije varoe. Opstanak VSB zajednica u prirodi podstakao je naučnike da istraže i druge prirodne lokalitete na kojima žive pčele koje su same razvile otpornost na varou, kako bi se takvi sojevi pčela što je moguće više proširili po Evropi. Ovakve zajednice podvrgnute su takozvanom Bond testu, čija bi čitava filozofija mogla da se svede na jednu rečenicu Živi i pusti da umru (eng. Live and let die) koji je bio uspešno primenjen u Francuskoj. Kefas je još 1993. godine započeo prve Bond testove na 12 zajednica pčela Apis mellifera intermissa koje je iz Tunisa uvezao u Francusku, na jednu lokaciju u blizini Tuluza. Rezistentnost ovih pčela poređena je sa 12 zajednica pčela Apis mellifera carnica (osetljivijih na varou, odnosno „uredno“ tretiranih sredstvima za njeno suzbijanje) u uslovima izloženosti teškoj zaraženosti varoom. Preživele su samo zajednice Apis mellifera intermissa. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NAGRADNA IGRA
44 Ličnosti iz istorije pčelarstva (II deo)
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

URADI SAM
46 DB košnica
Ovu košnicu karakteriše osnova kvadratnog oblika sa unutrašnjim merama 456x456 mm. Visina plodišta je 310 mm i ono sadrži 12 plodišnih ramova, čije su unutrašnje mere 420x270 mm, a spoljne mere 440x300 mm, s tim što gornja dužina satonoše iznosi 470 mm. Satonoša je široka 26 mm a visoka (debela) 20 mm. Bočna letvica rama je du ga 290 mm, poprečnog preseka 26x10 mm. Donja letvica je duga 420 mm, preseka 12x10 mm. Na satonoše se ugrađuju razmaci koji obezbeđuju osno rastojanje ramova od 36 mm. Plodište leži na podnjači istih unutrašnjih mera, koja sa prednje strane ima poletaljku i pokretan regulator leta… Ostatak pročitajte u štampanom izdanju


NARUČITE OVAJ BROJ!

__________________________________________________________________

PČELARSKI ŽURNAL 10 (januar 2011)



TEME
4 Ko su zapravo pčelari?
Deseti broj Žurnala otvara tekst „Ko su zapravo pčelari?“ koji donosi interesantne rezultate nesvakidašnje obimne i detaljne ankete urađene na uzorku od 1.300 pčelara sa pet kontinenata. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju


APITERAPIJA              
Danilo Bevk
8 Zanimljivosti sa međunarodnog foruma o apiterapiji i kvalitetu pčelinjih proizvoda APIMEDICA & APIQUALITY
Poznati slovenački stručnjak Danilo Bevk sa ljubljanskog Nacionalnog instituta za biologiju iznosi najzanimljivije podatke sa predavanja najznačajnih svetskih apiterapeuta na međunarodnom forumu APIMEDICA & APIQUALITY održanom krajem prošle godine u Sloveniji. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju


PIĆA
Ilija Malović
10 Kad je votka bila med
Pre nego što je postala đus-votka, votka sa paradajz sokom, limunadom ili mlekom, pre votke sa čokoladnim kremom, likerima ili kafom, pre kolača sa votkom, postojala je poljska votka sa medom. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

EKOLOGIJA
Rajko Borić
12 Pčelarski parkovi u Amsterdamu
Poznati beogradski pčelar hobista pripremio je vrlo zanimljivu reportažu o pčelarskim parkovima u Amsterdamu parćenu fantastičnim fotografijama.  U glavnom zelenom pojasu ove evropske kulturne prestonice nalaze se dva neobična parka, Stari pčelarski park Sloterveg koji obuhvata 30 ukrasnih bašti i četiri pčelinja vrta i Novi pčelarski park u distriktu Geuzenveld, sa 80 ukrasnih bašti i 18 pčelinjih vrtova okruženih visokom živom ogradom Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

U FOKUSU
14 Zoofilija: kičmenjaci konzumenti nektara (Nektar III deo)
Osim insekata i mnogi kičmenjaci konzumiraju nectar: ptice, slepi miševi, gmizavci, lemur ii babuni… Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

AUTORSKI ČLANCI
Robert Pakston
16 Nosema ceranae i nestajanje pčela
Jedan od vodećih svetskih naučnika piše o najnovijim saznanjima o mikrosporidiji  Nosema ceranae. „Pčelarski žurnal“ objavljuje ovaj članak upravo na preporuku organizacije COLLOSS koja se poslednjih nekoliko godina bavi nestajanjem pčela u Evropi, a u kojoj učestvuju naučnici iz gotovo svih evropskih država, uključujući i Srbiju. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Doc. dr Jevrosima Stevanović, prof. dr Zoran Stanimirović
21 Apiterapija – Korisni efekti pčelinjih proizvoda i opravdanost njihove primene u zdravstvenoj zašziti
Pošto se u brojnim publikacijama i brošurama mogu naći mnoge naučno nepotvrđene tvrdnje o čudotvornim efektima pčelinjih proizvoda, kao i preporuke o načinu njihovog korišćenja koje su date od strane samoproklamovanih vidara, u ovom radu su navedeni samo naučno dokazani efekti propolisa, meda, mleča, pčelinjeg otrova i polena objavljeni u vodećim naučnim časopisima, koji opravdavaju njihovu primenu u humanoj i veterinarskoj medicini. Prvi deo obimnog rada o apiterapiji naših uglednih naučnih radnika sa Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu o korisnim efektima propolisa i opradanosti njegove primene u zdravstvenoj zaštiti. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju


REPORTAŽA
Tomaž Oštir
26 KAMBODŽA: Pčelarenje Apis ceranom
Posle godinu i po dana, iz Kambodže se javio gospodin Tomaž Oštir koji je za ovaj broj „Pčelarskog žurnala“ pripremio fantastičnu reportažu o pčelarenju azijskom pčelom Apis cerana u dalekoistočnoj azijskoj zemlji Kambodži. Narod u ovoj zemlji je u nedavnoj prošlosti pretrpeo strašne muke usled višedecenijskog terora Crvenih Kmera koji su pobili više miliona ljudi. Pre nekoliko godina gospodin Oštir je pokrenuo pčelarsku školu u Kambodži kako bi meštanima koji žive u najtežim i najoskudnijim mogućim uslovima pomogao da obezbede sopstvenu egzistenciju. I postigao je zadivljujuće rezultate! Ostatak pročitajte u štampanom izdanju


PČELARSKA PRAKSA
Veroljub Umeljić
32 Izbor mesta za pčelainjak
Uvek, kada je to moguće, treba birati terene u blizini pčelarevog prebivališta, udaljene od prometnih saobraćajnica, dalje od velikih vodenih površina… Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Dragoslav Ilić
34 Antivaroozna visoka podnjača
Zanimljiv način za suzbijanje varoe. Antivaroozna podnjača omogućava efikasnu biološku borbu protiv varoe satovima građevnjacima. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

MEDONOSNO BILJE
36 Japanski troskot (Polygonum cuspidatum Sieb. & Zucc.)
Zimski period, tokom koga miruje vegetacija, treba iskoristiti za rasađivanje onih medonosnih biljnih vrsta koje se lako razmnožavaju deobom bokora. Jedna od takvih jeste i japanski troskot. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NAUKA
Aleksandra Čitka, Lars Čitka
38 Matica – epigenetika kraljevske loze
Uporedna analiza biologije i ponašanja pčela radilica i matice. Autori na maestralan način otkrivaju neke nove činjenice o dugovečnosti i plodnosti matice, matičnom mleču i još ponečem:
Zamislite – tek što ste se rodili, a vaša budućnost već izgleda neveselo. Posle, sve u svemu, kratkog detinjstva kada su o vama vodili računa i hranili vas, bili ste još kao dete primorani na rad, na čišćenje tamnog i prenatrpanog doma i brigu o mnogobrojnim sestrama. Potom bi vas postavili da stražarite kako biste štitili dom od opakih uljeza. Ukoliko preživite, ostatak života potrošićete u potrazi za sićušnim količinama hrane iz prolaznih izvora, najčešće ne za sebe, već za zajedničku ostavu. Vikendi? Praznici? Zaboravite ih. Za samo nekoliko nedelja, istrošićete se do smrti. A povrh svega, nikada nećete spoznati ljubav. Vaša sestra, s druge strane, započeće svoju karijeru prvo ubijanjem svojih suparnica, provodeći se zatim u velikom stilu. Tokom niza orgija sa hiljadama učesnika, izvršiće preljubu sa 20 muškaraca, koji su (doslovno!) spremni da umru za ovu privilegiju. Posle povratka sa takvog razvrata, ona će biti tretirana kraljevski. U stvari, do kraja svog života ona će biti okružena lojalnim personalom koji će je hraniti, čistiti je i udovoljavati svakoj njenoj želji. Ako ikada bude napuštala gnezdo (što se retko događa) biće u društvu nekoliko hiljada sluškinja koje će dati sve od sebe kako bi joj pronašle najprikladniji novi dom. Vaša sestra živeće 20 puta duže nego vi i biće jednog dana ponosna majka stotinama hiljada potomaka, dok ćete vi umreti kao usedelica. Nepravda? Svakako! Ali vi ste onda samo pčela radilica. Pošto je za vašu sestru dobro da bude matica…
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

ZDRAVLJE PČELA
42 Prevencija i lečenje bolesti pčela – prošlost, sadašnjost i budućnost (Izlaganja sa radionice o lekovima za pčele u organizaciji Evropske agencije za lekove)
U organizaciji Evropske agencije za lekove u Londonu je održana Radionica o lekovima za pčele. Na jednom mestu okupljene su sve zainteresovane strane, od pčelara praktičara, proizvođača lekova, veterinara, pokreta za zaštitu potrošača, do predstavnika regulatornih tela Evrpske Unije i pčelarskih saveza zapadnoevropskih zemalja. Evropska agencija za lekove već godinama je aktivna na pospešivanju raspoloživosti veterinarskih lekova za tretiranje životinja i u tom pogledu inicirala je i promovisala inicijative na nivou EU. Upravo zbog toga je Agencija i organizovala ovu radionicu - s ciljem da se doprinese dostupnosti odgovarajućih sredstava za tretman za pčela. U obimnom tekstu „Prevencija i lečenje bolesti pčela – prošlost, sadašnjost i budućnost“ možete da pročitate najvažnija izlaganja sa ovog značajnog skupa. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

URADI SAM
48 Langstrot-Rutova Košnica (LR)
U tekstu su data precizna uputstva sa tehničkim crtežima za izradu LR košnice, kao i kombinovane LR-DB košnice.

Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NARUČITE OVAJ BROJ!


____________________________________________________________________________


PČELARSKI ŽURNAL 11 (april 2011)



JUBILEJ
4 Dva veka Jana Đerzona (1811-2011)
Đerzonovi eksperimenti i otkrića dugo vremena su pobuđivali diskusije među naučnicima i pčelarima. Poljski velikan imao je mnogo prijatelja, al ii ljutih oponenata, naročito oko pitanja partenogeneze. Mnogo godina posle Đerzonovog otkrića, valjanost ove teorije potvrđena je od strane priznatih naučnih autoriteta iz zoologije i fiziologije… Ostatak pročitajte u štampanom izdanju
                                    
PIĆA
Ilija Malović
6 DRAMBUIE: Bogohuljenje ili molitva
Ko bi pri zdravoj pameti mešao vrhunski malt viski sa bilo čim sem sa nekoliko kapi vode? Birati najbolje sastojke, vrhunsku vodu, bure od belog američkog hrasta, čekati godinama da sazri, a onda sve to “upropastiti” sipajući u viski med i lekovito bilje. Dobar deo stručnjaka  to smatra tragedijom. Međutim, jedan od najboljih odgovora na ove žestoke primedbe glasi da je karakter viskija takav da ga možete mešati i sa njim kombinovati do mile volje. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

TEMA BROJA
8 Palinologija – nauka o polenu
Tema ovog broja Pčelarskog žurnala jeste POLEN kome su posvećena čak četiri teksta. U prvom su izložene osnovne postavke palinologije – nauke o polenu. Šta polenov prah čini toliko izuzetnim da mu je posvećena čitava jedna nauka? Da li to što su polenova zrnca muške polne ćelije, analogne spermi kod životinja, pa ih neki botaničari nazivaju i „skrivenom seksualnošću cvetova“? Ostatak pročitajte u štampanom izdanju 

10 Melisopalinologija – polenska analiza meda
Tekst bavi se još uvek nedovoljno poznatom i istraženom, ali vrlo zanimljivom, oblasti, polenskom analizom meda – melisopalinologijom! Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

12 Polen u ishrani pčela
Članak bavi se ulogom polena u ishrani pčela. Polen je jedini prirodni izvor proteina za pčele.
Doc. dr Jevrosima Stevanović, prof. dr Zoran Stanimirović
16 Primena polena u apiterapiji
Po sadržaju svih hranljivih sastojaka, minerala i vitamina (osim vitamina D, K, E) polen prevazilazi sve ostale namirnice! O širokoj primeni polena u apiterapiji pišu naši poznati naučnici doc. dr Jevrosima Stevanović i prof. dr Zorana Stanimirović sa Fakulteta veterinarske medicine Univerziteta Beogradu Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

AUTORSKI ČLANCI
Ingemar Fris
18 Procena tolerancije na varou
Profesor Ingemar Fris (Ingemar Fries), jedan od vodećih svetskih autoriteta za bolesti pčela, u tekstu PROCENA TOLERANCIJE NA VAROU piše o novim strategijama za suzbijanje ovog, najpogubnijeg, pčelinjeg parazita. Pčelarski žurnal ovaj tekst objavljuje na preporuku organizacije COLOSS koja okuplja preko 250 naučnika iz više od 50 zemalja angažovanih na istraživanju nestajanja pčela u Evropi i svetu. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

asiss. mr Aleksandar Uzunov, prof. dr Hrisula Kiprijanovska, prof. dr Sreten Andonov
24 Makedonska medonosna pčela (Apis mellifera macedonica)
Makedonski eksperti mr Aleksandar Uzunov, prof. dr Hrisula Kiprijanovska i prof. dr Sreten Andonov pišu o MAKEDONSKOJ MEDONOSNOJ PČELI (Apis mellifera macedonica), čiji areal rasprostranjenosti prevazilazi teritoriju Makedonije. Članak obiluje vrlo zanimljivim detaljima korisnim za pčelare praktičare. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NAUKA
Međunarodna konferencija
30 Da li je varoa najveći problem 21. veka?
Krajem januara u Varviku (Velika Britanija) održana je međunarodna konferencija pod nazivom, DA LI JE VAROA NAJVEĆI PROBLEM 21. VEKA? Pčelarski žurnal donosi najzanimljivije izvode sa ovog značajnog naučnog skupa na kome je bilo reči o veoma raznovrsnim temama:  Biologija varoe (Stiven Martin), Varoa i virusi (Joakim de Miranda, Janping Čen, Magali Ribijer, Loren Gotje), Hemijske metode suzbijanja varoe (Maks Votkins), IPM kod varoe (Kejt Delaplejn), Biološke metode suzbijanje varoe (Dejvid Čendler, Džudit Pel, Žilijen Prins), Uzgoj pčela tolerantnih na varou (Norman Karek), Varoa – pogled u budućnost (Joken Plagfelder, Vinsent Dieteman). Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

PČELARSKA PRAKSA
Đoko Zečević
34 Priprema pčelinjih zajednica za planinsku livadsku pašu i njeno iskorišćenje
Poznati pčelar opisuje u sjajnom tekstu operacije na pčelinjaku u karakterističnim planinskim uslovima. Ovaj opširan članak vrlo je interesantan i za pčelare koji svoje pčele uzgajaju u drugačijim klimatskim i geografskim regijama. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju


MEDONOSNO BILJE
Kaćun (Crocus tommasinianus Herb.)
Pročitajte više detalja o ovoj zanimljivoj ranoj prolećnoj biljci. Tekst prate fantastične fotografije Veroljuba Umeljića. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

URADI SAM
Fararova košnica
Saveti, skice i preporuke za izradu Fararove košnice Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

U FOKUSU
46 Šta utiče na sastav i količinu izlučenog nektara? (Nektar IV deo)
U četvrtom nastavku sage o nektaru možete pročitati više o faktorima koji utiču na sastav i količinu izlučenog nektara. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NARUČITE OVAJ BROJ!

____________________________________________________________________

PČELARSKI ŽURNAL 12 (jul 2011)



DOGAĐAJI
VII COLOSS konferencija u Beogradu
Na međunarodnom naučnom skupu posvećenom nestajanju pčela učestvovaće preko 70 vrhunskih evropskih i svetskih naučnika. U Srbiji će po prvi put biti organizovana međunarodna konferencija sa tolikim brojem najeminentnijih stručnjaka iz svih oblasti pčelarstva.
Dostupni podaci pokazuju da je šesto veliko izumiranje živog sveta uveliko u toku, kaže se u globalnom pregledu stanja životne sredine Programa za životnu sredinu Ujedinjenih nacija (UNEP). Procenjuje se da planeta Zemlja svakih deset godina izgubi između 1 i 10 odsto biodiverziteta, najviše zbog nestajanja prirodnih staništa, invazija štetočina, zagađenja, preterane eksploatacije flore i faune i bolesti. Među ugrožene vrste od vitalnog značaja za ljude spadaju svakako i oprašivači. Mnoge vrste voća, povrća, mahunarki i semenarki zavise od oprašivanja koje obavljaju vetar i živi organizmi, uglavnom pčele, i to one vrste pčela koje se komercijalno uzgajaju. Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) procenjuje da od 100 poljoprivrednih kultura koje obezbeđuju 90 odsto hrane u čitavom svetu, 71 oprašuju pčele. Samo u Evropi, 84 odsto od 264 poljoprivrednih kultura oprašuju životinje, a 4.000 varijeteta povrća uspeva upravo zahvaljujući pčelama. Zanimljivo je spomenuti da je ekonomska vrednost jedne tone useva (poljoprivrednih kultura) koje oprašuju insekti približno pet puta veća od vrednosti onih useva koji ne zavise od insekata... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju
                                                                    
U FOKUSU
Bolest ludog meda
Oktobra 2007. godine sedamdesetogodišnji muškarac turskog porekla doveden je bez svesti i sa teškim oštećenjem srca u hitnu pomoć Bečke državne bolnice. Elektrokardiogram je pokazivao AV blok drugog stepena. Lekari u prvi mah nisu znali šta je uzrok teškog stanja pacijenta, da bi misterija bila razrešena narednog dana, kada su rođaci obolelog u bolnicu doneli teglicu meda koji je poticao iz crnomorske priobalne regije Pontus na istoku Turske. Ovo je bio prvi dokumentovani slučaj trovanja medom u Evropskoj Uniji. Od tada, sve je više naučnih radova u specijalizovanim časopisima za medicinu i toksikologiju koji se bave neobičnim fenomenom trovanja hranom nazvanim „bolest ludog meda" (mad honey diesase).
Iza nekoliko zagonetnih imena, između ostalih, „ludi med" (meli maenomenon), „otrovni med" (tur. deli bal), ili „čudesni med" (miraculum melis), kako ga je, recimo, nazivao rimski istoričar Plinije zbog transa u koji su  zapadali njegovi konzumenti, krije se naročita vrsta meda, posebno zanimljivog zbog svojih psihoaktivnih i toksičnih svojstava. Prema nekim opisima, ovaj med je crvenkaste boje i kiselo-gorkog ukusa. Drugi autori se ne slažu sa ovim opisom i navode da se ludi med ni na koji način - ni po boji, ni po ukusu ili mirisu - ne može  razlikovati od bilo kog „ispravnog meda" i da se na istom pčelinjem saću mogu naći i „ludi" i „normalni" med. Pisani tragovi o ovoj neobičnoj prirodnoj supstanci sežu daleko u prošlost... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

INTERVJU
Kim Flotum: OSLUŠKUJTE SVOJE PČELE, NEMOJTE SAMO DA IH UZGAJATE
Ekskluzivno za Pčelarski žurnal govori Kim Flotum (Kim Flottum), urednik američkog pčelarskog časopisa Bee Culture i kourednik 41. izdanja najpoznatije svetske pčelarske enciklopedije ABC & XYZ of Bee Culture. Sredinom maja ove godine napravili smo ekskluzivni intervju sa Kimom Flotumom, jednim od  vodećih svetskih pčelarskih eksperata, u kome je on izneo svoje viđenje budućnosti pčelarenja. Između ostalog,  razgovaralo se o svetskoj trgovini medom, urbanom pčelarenju, CCD-u, odnosu pčelarske nauke i prakse, časopisu Bee Culture...
Poslednje dve decenije, Kim Flotum uređuje jedan od najstarijih i najuglednijih pčelarskih časopisa na svetu Bee Culture (objavljuje se od 1872. godine). Kourednik je najnovijeg 41. izdanja najpoznatije svetske pčelarske  enciklopedije ABC & XYZ of Bee Culture (Abeceda pčelarstva), nagrađene zlatnom medaljom Apimondije 2007. u Melburnu. Autor je nekoliko značajnih pčelarskih knjiga: Pčelar hobista (Backyard Beekeeper), Pčelar  hobista - prerađeno izdanje (Revised Backyard Beekeeper), Priručnik o medu (The Honey Handbook), a ovih dana iz štampe izlazi Bolje pčelarenje (Better Beekeeping), knjiga za naprednije pčelare. Piše za nekoliko časopisa i  blogova. Veliki je popularizator pčelarstva u javnosti... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

EKOLOGIJA
FReD ili o tome kako izgleda biti pčela
Nedavno je pokrenut veoma zanimljiv projekat pod nazivom FReD s ciljem da se naučnicima, ali i svima koje to interesuje, omogući besplatan pristup internet bazi informacija o bojama cvetova, mada ne onakvim kakvim ih ljudsko oko vidi. FReD je fokusiran na modelovanje i „razotkrivanje" cvetnih boja „iz ugla" pčela, a u planu je proširenje projekta i na ostale životinjske vrste. Profesor Lars Čitka sa Kvin Meri Koleža u Londonu i njegovi  saradnici izmerili su spektralnu refleksiju više hiljada cvetova i analizirali na koji način pčele opažaju boje. Zatim su oformili bazu podataka u kojoj su boje cvetova indeksirane sa tačke gledišta oprašivača. Baza podataka sa bojama više od 2.000 cvetova sa različitih lokacija širom sveta formirana je tokom poslednje dve decenije... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

AUTORSKI ČLANCI
Ivan Umeljić
O poreklu pčela i sparivanju matica
Dve hiljade godina posle Aristotela (384-322. pre n.e) smatralo se da pčele rastu na listovima maslina. Zatim je vladalo mišljenje da se izvode iz trulog volovskog mesa... A onda je konačno utvrđeno da je matica ženskog pola. Međutim, trebalo je da prođe još nekoliko vekova kako bi se došlo do pravog odgovora. Kako je slepi švajcarski prirodnjak Fransoa Iber rešio večitu pčelarsku zagonetku koja je mučila Aristotela, Batlera, Svamerdarma i Reomira? I kakve veze politika ima sa tim?
I pored prilično apsurdnih ideja kao što su da pčele „skladište buku u glinenim sudovima" ili da „nose kamenje sa sobom kako ih vetar ne bi oduvao", Aristotel je imao prilično impresivan uvid u stvarna dešavanja u košnici. U svojoj Istoriji životinja izložio je sve što je bilo poznato o pčelama pre dve i po hiljade godina.  Opisao je različite vrste ćelija saća, vladare i trutove, način na koji se hrane i neguju larve, kao i podelu rada u košnici. A zapazio je i da se pčele roje prateći svog „kralja". Ipak, kolebao se oko načina na koji se reprodukuju, u stvari, nije ni bio siguran da li se pčele uopšte reprodukuju. U vezi s tim, Aristotel iznosi nekoliko ideja koje su bile široko prihvaćene u njegovo vreme, kao što je ona da pčele svoje potomstvo pronalaze i sakupljaju sa cvetova različitih biljaka, a najviše sa maslina - ostalo je zapisano da je u godinama sa dobrim rodom takođe bilo i mnogo pčela. Doslovce, smatralo se da pčele rastu na drveću. Aristotelove ideje, koje su prihvatili i slavni pisci kao što si Plinije i Vergilije, oblikovale su gledišta naučnika o pčelama tokom naredna dva milenijuma. Međutim, kako je praktično pčelarstvo imalo sve veći ekonomski značaj, pitanje reprodukcije pčela postajalo je sve veća zagonetka. Sve do kraja 17. veka u „ozbiljnoj" pčelarskoj literaturi provlačili su se razni, prilično fantastični, odgovori na ovo pitanje. Jedan, naročito zanimljiv, odgovor glasio je da se pčele „rađaju" iz trulog volovskog mesa! Pčelarima je čak preporučivano da ubiju vola i da ga potom na 45 dana zaključaju u podrum ili nekakvu izolovanu prostoriju. Posle mesec dana, tvrdilo se, iz istrulelog volovskog mesa izaćiće bezbroj pčela! Stvari su se  donekle promenile objavljivanjem dve značajne knjige, Ženske monarhije Čarlsa Batlera i Teatra letećih političkih insekata Semjuela Purhasa... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Dženifer Beri
Zamenite staro saće! Evo i zbog čega
Tipično pčelinje gnezdo sadrži oko 100.000 ćelija saća i iziskuje 1.200 grama voska da bi se izgradilo, a količina šećera koja je neophodna da bi se izlučila ovolika količina voska energetski je ekvivalentna 7,5 kg meda. Zbog toga, pčelari veruju da gube novac, vreme i prinose meda zamenjujući staro saće. Međutim, ekonomska ušteda može biti obezvređena pogubnim posledicama ovakve pčelarske prakse jer staro saće deluje kao biološko skladište toksina i patogena ili kao fizička prepreka odgovarajućem razvoju larvi. Medonosne pčele koriste strukture nalik drveću i košnicama koje je čovek izradio za sklonište, ali vosak je taj koji predstavlja osnovni građevinski materijal u unutrašnjosti gnezda. Odrasle radilice izlučuju voštane ljuspice ovalnog oblika iz svog abdomena i zatim ih modifikuju sekretima mandibularne žlezde kako bi izgrađivale saće. Do lučenja voska obično dolazi u sakupljačkom periodu zbog toga što radilice moraju da utroše velike količine nektara kako bi proizvele voštane ljuspice. Saće, sačinjeno od niza šestaougaonih ćelija naslonjenih jedna na drugu, predstavlja mesto na kojem se odgaja potomstvo i skladišti hrana. Takođe, saće igra veoma važnu ulogu u komunikaciji jer predstavlja podlogu na kojoj se izvode plesovi i preko koje se prenose hemijske poruke.
Kada se prvi put izgradi, saće je elastično i skoro bele boje ali se menja usled konstantne upotrebe i prispelih zaliha. Saće koje se koristi za skladištenje hrane postaje žućkasto zbog akumulacije polena. Ako se koristi za odgajanje legla, vremenom postaje tamnije, skoro crno, i krtije zbog akumuliranja fekalnih materija, propolisa i polena. Tamnija boja može takođe da bude posledica sakupljanja i integrisanja mnogobrojnih zagađivača u vosku tokom vremena... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Doc. dr Jevrosima Stevanović, prof. dr Zoran Stanimirović
Primena meda i mleča u apiterapiji
Upotreba pčelinjih proizvoda u prevenciji i lečenju brojnih zdravstvenih poremećaja poznata je ljudima još od prvog kontakta sa pčelama. Korisni efekti meda, propolisa, mleča, pčelinjeg otrova, polena i perge opisani su u najstarijim zapisima drevnih naroda starog Egipta, Grčke i Rima. Danas, posle perioda u kome je farmaceutska industrija sistematski potiskivala primenu prirodnih pčelinjih proizvoda, apiterapija ponovo zauzima važno mesto u humanoj i veterinarskoj medicini. Međutim, pošto se u brojnim publikacijama i brošurama mogu naći mnoge naučno nepotvrđene tvrdnje o čudotvornim efektima pčelinjih proizvoda, kao i preporuke o načinu njihovog korišćenja koje su date od strane samoproklamovanih vidara, u ovom radu navedeni su samo naučno dokazani efekti meda i mleča publikovani u vodećim svetskim naučnim časopisima, koji opravdavaju njihovu primenu u humanoj i veterinarskoj medicini. Obzirom na sve učestaliji problem rezistencije mikroorganizama na antibiotike, upotreba meda kao antiseptika za tretman rana inficiranih rezistentnim sojevima bakterija, ali i gljivičnih infekcija, svakim danom postaje sve više opravdana (Vučinić i sar. 2002). Objavljeni su brojni rezultati kliničkih istraživanja efikasnosti meda u lečenju rana životinja. Kod svih rana tretiranih medom uočeno je da se proces zaceljenja brže i aktivnije odvijao. U poređenju sa ranama tretiranim drugim lekovitim sredstvima med podstiče brže zaceljenje, najmanju zapaljensku reakciju...
Mleču se od davnina pripisuje veoma širok spektar delovanja, međutim, za mnoge tvrdnje još uvek ne postoje pouzdani naučni dokazi. To je zbog toga što u mleču nema ničeg neobičnog, osim velike koncentracije pantotenske kiseline. Iako se veoma često može čuti da mleč ima gonadotropno dejstvo, odnosno sposobnost podsticanja razvoja gonada i poboljšanja seksualnih funkcija (obzirom da je matica među najplodnijim ženkama u životinjskom svetu), rezultati naučnih istraživanja ovog dejstva mleča su oprečni... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

PČELARSKA PRAKSA
Josip Križ
Zašto pčelarim Fararovom košnicom?
Zašto sam se uopšte odlučio za Fararovu  košnicu? Odgovor je vrlo jednostavan, čovek iz dana u dan nije sve mlađi već je sve stariji i samo dizanje teških nastavaka počinje biti problem. Ali, pošto sam ja i istraživač najviše me je zainteresovala upravo ova košnica, njezine velike prednosti, ali i neke mane koje ona ima kao i svaka druga košnica. Fararova košnica pokazala mi se izvrsnom jer se bavim i uzgajanjem matica. Uvek koristim okvire iste veličine, bez obzira da li se radi o proizvodnim zajednicama ili o oplodnjacima za matice. LR je košnica mašte, ali mi je bila preteška te sam se tako odlučio za Fararovu košnicu za koju smatram da ispunjava moja očekivanja. Već nekoliko godina je isprobavam i upoređujem sa 8-okvirnom verzijom iste košnice. Na jesen ću imati rezultate jer se tehnologija donekle razlikuje od pčelarenja sa standardnom 10-okvirnom Fararovom košnicom. Ali već sada mogu spomenuti kako pripremam zajednicu za glavnu pašu i kako menjam maticu u 8-okvirnoj Fararovoj košnici. Opredelio sam se za Fararovu košnicu posle čitanja knjige prvog učitelja pčelarstva u svetu, Antona Janše, koji je pre 250 godina napisao da je za zimovanje najbolja visina saća između 13 i 18 cm. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Branko Mileta         
Kako obnoviti saće bez satnih osnova?
Pčelari starije generacije veoma su retko menjali saće jer su smatrali da pčele za izgradnju jednog okvira saća potroše približno jedan kilogram meda i da će taj med uštedeti, ako pčelama onemoguće izgradnju saća. Međutim, lučenje voska ne zavisi od volje pčela. Mlade pčele ga izlučuju instinktivno i ako im se ne stvori odgovarajući ambijent za izgradnju saća, izlučene ljuspice će propasti, a može se pojaviti i rojidbeni nagon. Posledice ovakvog postupanja su poznate: crno saće, nehigijensko skladište za polen i med, smanjena zapremina ćelija i sitnije pčele, širenje uzročnika bolesti i, na kraju, ali ne i najmanje važno, med ne baš naprijatnijeg ukusa. Roj napušta staro saće i u novom staništu sve gradi iznova od meda kojeg je poneo sa sobom. Za život pčelinje zajednice, pa samim tim i za pčelarstvo, pčelinje saće ima centralnu ulogu. Lučenje voska i gradnja saća ne smanjuju medobranje, jer ne utiču na izletanje pčela sabiračica. Upravo zbog toga, kao i zbog brojnih problema koje staro saće povlači sa sobom, ključ rentabilnog pčelarenja leži u njegovoj redovnoj zameni. U ovom tekstu predlažem krajne jednostavan, lak i brz način na koji možemo da stvorimo „novu" satnu osnovu, bez ikakvih materijalnih troškova... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NAUKA
Virusi, Nozema i tiha smena matica
Svake godine u pčelarskim časopisima, ali i u brojnim naučnim magazinima iz oblasti patologije, biologije, genetike, veterine i srodnih naučnih disciplina, objavi se više stotina tekstova o bolestima pčela, ali gotovo da nema nijednog rada koji se odnosi na bolesti matica. Imajući u vidu ogromne razmere uginuća pčelinjih zajednica u poslednjih nekoliko godina, kao i publicitet koji je nestajanje pčela dobilo u široj javnosti, ali i novac koji je uložen u istraživanje ove višeslojne i još uvek nerasvetljene pojave, iznenađuje izostanak istraživanja i veoma mali broj tekstova koji se bave ovom tematikom.
Virusi i plodnost matice: U januarskom izdanju uglednog naučnog časopisa PloS ONE grupa autora predvođena Lorenom Gotijeom objavila je rad u kojem se smanjenje plodnosti matica povezuje sa prisustvom virusa deformisanih krila i Varroa destructor virusa 1 u jajnicima matica...
Nosema ceranae i tiha smena matica: Iako radilice i matica imaju identično genetsko poreklo, njihov odgovor na N. ceranae je dijametralno suprotan, i tiče se proizvođenja vitelogenina. Suprotno naglašenom opadanju nivoa vitelogenina kod pčela radilica zaraženih nozemom, kod matica je nozema okidač za pojačano sintetizovanje ovog proteina... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

MEDONOSNO BILJE
Lipa sitnolisna (Tilia cordata Mill.)
Cveta u junu i julu. Cvetanje normalno traje 2-3 sedmice. Kao i ostale lipe spada u red najboljih medonoša koje daju i polen. Dnevni unosi mogu da se kreću i do 6 kg nektara, a ukupan prinos i do 70 kg meda po košnici. Prinos sa 1 ha čistog zasada može da bude oko 1000 kg meda. Koncentracija šećera u nektaru lipe se kreće od 24-28%.
Lipov med je svetložut do zelenkast, prijatnog i oštrog ukusa, ali malo gorči. Fino kristališe za 1-2 meseca po ceđenju. Ubraja se u prvoklasne medove. Nekih godina, kada izostane lučenje nektara, na lipi može da se pojavi medljika... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

URADI SAM
Kontejnerski pčelarski paviljon
Da bi izbegli troškove nabavke, održavanja i registracije motornih vozila, pojedini pčelari koriste kontejnerske paviljonske pčelinjake. U ovom broju predstavljamo postupak izrade dva takva pčelinjaka... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

ZANIMLJIVOSTI
Dino Cerić
Pogled kroz mikroskop
Pčelu kao dlakavo biće retko ko poznaje. Upravo ta činjenica razjasnila mi je neke stvari oko ponašanja pčela koje mi je kasnije potvrdio i jedan profesor sa Univerziteta Kolumbija. Naime, da svaki čovek ima svoj prirodni statički elektricitet koji pčele osećaju jer njihove dlačice reaguju na njega. Svi znamo kako izgleda pas kada izađe iz vode. Da li je isto i sa pčelom? Ostatak pročitajte u štampanom izdanju


NARUČITE OVAJ BROJ!

__________________________________________________________________

PČELARSKI ŽURNAL 13 (oktobar 2011)



HOBOS
Novi „Pčelarski žurnal“ otvara tekst o projektu nastave o pčelama u osnovnim i srednjim školama pod nazivom HOBOS (Honey Bee Online Studies). HOBOS predstavlja ambiciozno zamišljen edukativni projekat u koji su uložena velika sredstva. S druge strane, za korišćenje HOBOS-a nije potrebno puno toga. Dovoljna je internet konekcija, što brža to bolja, i pretraživač koji podržava Javu i Flash. Da bi učenik koristio HOBOS ne mora da poseduje nikakvo predznanje o pčelama. Zahvaljujući web kamerama postavljenim u košnici i na njenom ulazu učenici mogu preko interneta posmatrati sve aktivnosti pčelinje zajednice u realnom vremenu. Na raspolaganju im stoji i obilje godinama sakupljanih informacija koje mogu da budu upotrebljene za učenje stimulativnih, informativnih i inovativnih lekcija. Ukoliko neko propusti neki događaj u košnici ili zaturi neku informaciju koja ga zanima, može je pronaći u bazi podataka u kojoj se čuvaju svi podaci iz poslednjih 12 meseci. Treba još naglasiti i da ovakav oblik učenja zahteva onoliko vremena koliko je neko spreman da mu posveti... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju


INTERVJU: JIRGEN TAUC
(Razgovarala Mirosava Činčurak)
Ekskluzivno za Pčelarski žurnal govori jedan od najcitiranijih biologa današnjice, veliki poznavalac pčela i idejni tvorac HOBOS-a, prof. dr Jirgen Tauc (Jürgen Tautz) sa Univerziteta u Virzburgu (Nemačka). Razgovor sa profesorom vodila je gospođa Mirosava Činčurak iz Bensheima u centralnoj nemačkoj pokrajini Hesen, gde je krajem avgusta lokalno pčelarsko udruženje proslavljalo je 150. godišnjicu postojanja. Počasni gost jubilarne večeri bio je čuveni naučnik i veliki poznavalac pčela, prof. dr Jirgen Tauc... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Džon Kefas
PČELE KOJE SU POBEDILE VAROU

(prevod teksta iz časopisa Bee Culture, mart 2011)
Kako bih ubrzao selekciju svojih sopstvenih pčela, 1999. godine sam prestao sa korišćenjem bilo kakvih hemijskih tretmana. Nimalo mi nije bilo lako da donesem ovakvu odluku. Bile su mi potrebne tri godine da se odlučim na taj potez. U to vreme govorio sam da bih mogao sve da izgubim, „Nema tretmana... nema ni pčela“. U svakom slučaju, prelomio sam i preuzeo rizik, umesto da i dalje svoje pčele, i što je još važnije, sebe, izlažem hemikalijama za suzbijanje varoe. Iz razloga što nisam mogao da kupim matice selekcionisane na tolerantnost prema varoi znao sam da ću morati sam da ih selekcionišem, pa sam tako razvio i nove metode testiranja. Računao sam da ću moći da nastavim odgajivački program na rezistentnost na varou ako mi 10 odsto zajednica bude preživelo. Čak i ako mi sve zajednice budu uginule, kao uzgajivač matica znao sam da ću uvek moći da kupim paketne rojeve iz Italije i da se na taj način brzo vratim u posao proizvođenja matica. Nakon nekoliko godina izgubio sam „samo“ dve trećine svojih zajednica i da budem iskren bio sam „zadovoljan“ ovakvim rezultatima, koji su svakako bili bolji od na početku projektovanih 10 odsto, ili čak i manje, koje sam očekivao. Od tada smo svake godine prirodnim sparivanjem umnožavali matice iz preživelih zajednica koje su dale najveće prinose meda i imale najmanje varoe, drugim rečima,  onih koje su imale „genetiku pećinskog čoveka“. Ove matice snabdele su nas i trutovima tolerantnim na varou koji su bili neophodni za buduća sparivanja. Populacija varoe trenutno je na veoma niskom stupnju i u našim uslovima nema bilo kakvog ekonomskog opravdanja da se pčele tretiraju. Drugim rečima, naše pčele su tolerantne na varou... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Dr Vajat A. Mangam
MALA KOŠNIČINA BUBA
Aethina tumida Murray 1867

(prevod teksta objavljenog u časopisu American Bee Journal, jun 2011)
Ukoliko je mala košničina buba nova pojava na vašem području, ili ako ste pčelar početnik, pa se nikada ranije niste susretali sa ovom štetočinom, neophodno je da kontaktirate veterinarsku službu ili nekog sa većim pčelarskim iskustvom kako bi vam pomogao. Ne potcenjujte štetu koju mala košničina buba može da vam nanese. U oblastima u kojima je prisutna mala košničina buba, nastavci sa medom cede se ubrzo nakon završetka paše. Rekao bih posle ne više od nekoliko dana. Saće je nezaštićeno i odrasle jedinke bube će gotovo sasvim izvesno dospeti u medišne nastavke čak i u one u veoma snažnim zajednicama. U nekim situacijama biće možda neophodno da se češće cede manje količine meda kako se ne bi predugo ostavljao veliki broj medišnih nastavaka na košnicama... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Doc. dr Jevrosima Stevanović, prof. dr Zoran Stanimirović
PČELINJI OTROV

U poslednjem delu opširnog članka „APITERAPIJA – korisni efekti pčelinjih proizvoda i opravdanost njihove primene u zdravstvenoj zaštiti“, kojeg potpisuju naši poznati naučnici, doc. dr Jevrosima Stevanović i prof. dr Zoran Stanimirović sa Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu, govori se o pčelinjem otrovu, aktivnom farmakološkom proizvodu pčela, koga sintetišu otrovne žlezde pčela radilica i matice... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Ivan Umeljić
O POREKLU PČELA I SPARIVANJU MATICA (II deo)

Pred kraj sezone, u periodu od septembra do novembra, zavisno od klimatskih uslova, radilice izbacuju (preživele) trutove iz svojih košnica. U možda najvećem pčelarskom klasiku svih vremena, Život pčela, Moris Meterlink je ovaj događaj nazvao „masakr mužjaka“. I zaista, onemogućeni od strane pčela da pristupe zalihama hrane za zimu, trutovi se neslavno povlače, da bi ih radilice na kraju izbacile na izlaz košnice gde će uvek budne stražarice formirati za njih neprobojan štit. Jedna metafora najbolje ilustruje ulogu koju mužjaci, pored sparivanja sa maticama, imaju u košnici: jadni trut je za pčelinju zajednicu, kao što je to nedavno napisao Ros Konrad (Ross Conrad), isto što i rep za nekog daždevnjaka, jer može otpasti ako se za njega zakači neki predator, dopuštajući daždevnjaku (onome što je ostalo od njega) da bezbedno otpuzi. Vremenom, rep će se svakako regenerisati... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Rendi Oliver
„PRAVILA“ ZA USPEŠNO PČELARENJE
Saveti pčelarima početnicima

(prevod teksta objavljenog u časopisu American Bee Journal, jul 2011. i na sajtu www.scientificbeekeeping.com)
O najvećim pčelarskim zabludama, ali i o pravilima za uspešno pčelarenje, piše Rendi Oliver, jedan od najpoznatijih američkih pčelara i redovni kolimnisrta čuvenog časopisa American Bee Journal,  koji pčelari sa više od 500 pčelinjih zajednica. Ovog proleća, kao i ranijih godina, održao sam priličan broj pčelarskih radionica početnicima i  hobistima. Ovi pčelari „dave“ se u informacijama sakupljenim sa interneta o tobožnjem „pravom“ načinu uzgajanja pčela. Nažalost, oni nemaju dovoljno iskustva da bi znali u šta da poveruju, dok, s druge strane, dugogodišnji iskusni pčelari kolutaju očima na svaki predlog koji bi uneo novine u pčelarstvo. Ima jedna stara izreka koja kaže da ukoliko želite da dobijete konačan odgovor na bilo koje pčelarsko pitanje, samo treba da pitate pčelara sa dvogodišnjim, ili trogodišnjim, iskustvom, pošto oni sa najvećim stepenom iskrenosti razmatraju svoje znanje o pčelarstvu (i spremni su da pruže savete ostalima). Na kraju krajeva, većina nas je beznačajna pred činjenicom da se pčelarsko iskustvo stiče doživotno, da je puno iznenađenja, i da je u najvećoj meri određeno Marfijevim zakonom. Najbolji način da se nauči pčelarenje jeste rad sa iskusnim mentorom koji godinama uspešno uzgaja pčele u vašem kraju. Ja bih potražio nekoga ko je otvoren prema greškama koje je činio, i ko se više puta podizao iz velikih udesa. Takavi pčelari generalno nisu najglasniji samo-promoteri, ali evo korisnog saveta: svaki pčelar koji drži do sebe ima svakog proleća pčele za prodaju. Najveći problem sa zdravim prezimljenim zajednicama jeste kako ih sačuvati od rojenja, a relativno je lako za svakog dobrog pčelara da utrostruči broj svojih košnica ukoliko to poželi... Ali, u mnogim oblastima koje sam posećivao uvek se nađe po koji „dobronamerni“ i glasni „Pčelarski Taliban“ koji je nepokolebljiv u stavu da novopečeni pčelari moraju praktikovati neku specifičnu tehniku pčelarenja (koja podrazumeva određeni tip košnice, vrstu saća, osobine pčela, vrstu tretmana krpelja, ili će, u protivnom, pretrpeti štetu). U nekim oblastima lokalni Taliban tera novopečene pčelare da se kruto pridražavaju neke vrste „Verujućeg Pčelarenja“ insistirajaći na tome da je njihova sveta dužnost da isprate određene specifične prakse...


Josip Križ
KAKO PRIPREMITI PČELINJU ZAJEDNICU ZA ZIMOVANJE U FARAROVOJ KOŠNICI?

O načinima i pripremi za uzimljavanje pčelinjih zajednica izrečeno je i napisano jako puno, ali o tome kako pripremiti zajednicu u Fararovoj košnici jako malo. Pokušaću da svoja iskustva prikažem i pojasnim. Neko će reći košnica kao košnica, ali nije baš tako. Zašto? Jednostavno, zbog toga što Fararova košnica ima niske okvire, zimuje se na tri ili četiri nastavka i zbog toga treba biti jako oprezan... Poznato je da tokom pašne sezone, a naročito na paši bagrema, ova košnica ima plodište na dva nastavka. Iznad plodišta se nalazi matična rešetka, a od jačine zajednice zavisi da li će biti četiri ili, recimo, šest medišnih nastavaka. Kada se završi glavna paša, zajednicu ostavljam na dva plodišna i tri medišna, dakle na ukupno pet nastavaka... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Ljubiša Jovanović   
VIŠE OD IGRE!
Izazovi pčelarenja kontejnerskim paviljonskim pčelinjacima

Paviljon predstavlja viši stepen opremljenosti pčelara za jednostavniji, lakši i jeftiniji način iskorišćenja pčelinjih paša. Korišćenjem više paša veća je ekonomičnost opreme, uz minimalan utrošak radne snage. Spremnost kontejnera za brzo preseljenje košnica sa paše na pašu, bez angažovanja dodatne radne snage za utovar i istovar košnica, vraća pčelaru osećaje uživanja i zadovoljstva. Sa dve hidraulične dizalice, koje se sada mogu jeftino nabaviti u svakoj gvožđarskoj radnji, pčelar, sam ili uz pomoć vozača kamiona, za desetak minuta spušta ili podiže paviljon na platformu kamiona. Nogari paviljona lako se pomeraju po širini i visini, tako da nije bitna gabaritna raznovrsnost tovarnih sanduka. Leta na košnicama zatvaram sunđerima izrezanim po njihovoj meri za čije je postavljanje i čupanje potrebno vrlo malo vremena... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju


Vilijam van Persi
PREGLEDANJE KOŠNICA ZA POČETNIKE

Prva lekcija koju treba naučiti u radu sa košnicama jeste kako napraviti kratak, ali efikasan, pregled pčela i njihovog rada. Treba proveriti da li se u radiličnim ćelijama vide jaja, jer su ona pokazatelj prisustva i aktivnosti matice. Pogledajte koliko ima legla, i uporedite stanje sa ostalim zajednicama na pčelinjaku. Ako pronađete po nekoliko jaja u svakoj ćeliji vrlo je moguće da je vaša matica uginula i da su radilice položile ta jaja, koja će se razviti u larve trutova. Ili matica polaže trutovska jaja u radilične ćelije, što ukazuje da je matica potrošila zalihe sperme i da jaja koja je ona „nameravala“ da oplodi nisu oplođena već da su, kao što smo rekli, trutovska. Matica, leglo i hrana. Ove tri stvari treba imati na umu prilikom otvaranja košnica... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Nauka
VII COLOSS konferencija


Beograd je 26-28. avgusta bio domaćin VII po redu COLOSS konferencije i pratećih radionica organizovanih kroz četiri radne grupe. Po prvi put u Srbiji se na jednom mestu okupilo više od 70 vrhunskih naučnika stručnjaka za biologiju i patologiju pčela. Učesnici su pristigli iz čitavog sveta. Da spomenemo samo neka imena: Ralf Bihler, Marina Miksner i Elke Generš (Nemačka), Denis vanEnglsdorp i Džejmi Elis (SAD), Baldvin Torto (Kenija), Piter Nojman i Vinsent Dieteman (Švajcarska), Norman Karek (Velika Britanija) Per Kriger (Danska), Aleš Gregorc (Slovenija), Fani Hatjina (Grčka), Sesilija Kosta (Italija). Zemlje iz okruženja predstavljali su Aleksandar Uzunov i Sreten Andonov (Makedonija), Nikola Kezić (Hrvatska), Violeta Santrač (Republika Srpska). Organizatori Konferencije bili su Biološki fakultet (prof. dr Ljubiša Stanisavljević) i Poljoprivredni fakultet (prof. dr Mića Mladenović) Univeziteta u Beogradu, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, trgovine šumarsta i vodoprivrede, Ministarstva prosvete i nauke Republike Srbije i Saveza pčelarskih organizacija Srbije. „Pčelarski žurnal“ bio je medijski sponzor Konferencije.
Tokom prva dva dana održan je veliki broj radionica organizovanih kroz radne grupe, a centralni događaj, sama COLOSS konferenija, održana je trećeg dana. Na početku, svoje izlaganje je imao predsedavajući COLOSS-a, Piter Nojman iz Švajcarske, koji je ukazao na ciljeve i prioritete ove organizacije. Nakon njega održana su dva predavanja specijalnih predavača po pozivu, kenijskog naučnika Baldvina Tortoa i mladog američkog naučnika Džejmsa Elisa. Torto je govorio o uzrocima nestajanja pčela u Africi, a Džejms Elis o kapitalnom projektu izrade COLOSS-ove knjige o pčelama u kojoj bi bile detaljno opisane i objašnjene metode istraživanja pčela koje bi u narednim godinama trebale da predstavljaju standard za sve naučnike u svetu.
Kako biste stekli što bolji uvid u aktivnosti COLOSS-a tokom poslednjih dana avgusta u Beogradu predočavamo vam kratke izvode iz 14 najzanimljivijih predavanja i poster prezentacija izloženih na radionicama i na Konferenciji... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Polenonosno bilje
AMBROZIJA

Pčele rado sakupljaju polen ambrozije i nije primećeno da on u njihovoj ishrani negativno utiče na razvoj legla. Ipak, pčelari ne treba da sakupljaju polen ove biljke, jer je štetan za ljudsku ishranu. Pri seobi pčelinjih društava treba voditi računa da se košnice ne smeštaju u područja gde je prisutna ambrozija, jer bi korišćenje meda sa tog područja, zbog prisutnog polena ambrozije u njemu, moglo kod potrošača da izazove zdravstvene probleme… Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Uradi sam
URAMLJIVANJE HANEMANOVE REŠETKE
Ako je neophodno, matičnu rešetku treba ugraditi u drveni prsten na kome se izrezuje léto. U ovom slučaju, matična rešetka treba da ima dimenzije koje su najmanje za po 20 mm manje od spoljnih dimenzija tela košnice, a spoljne dimenzije drvenog prstena treba da su iste kao i kod tela. Unutrašnje dimenzije rama mogu biti identične kao i odgovarajuće mere tela košnice, ili nešto manje, što će zavisiti od veličine rešetke. Visina rama treba da iznosi 13 mm. Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NARUČITE OVAJ BROJ!

______________________________________________________________

PČELARSKI ŽURNAL 14 (januar 2012)



U fokusu
DEGUSTACIJA MEDA Ostatak pročitajte u štampanom izdanju
Autorski članci
Tomaž Oštir
PČELE DRVENARICE Ostatak pročitajte u štampanom izdanju
Rendi Oliver
JOŠ NEKOLIKO PRAVILA ZA USPEŠNO PČELARENJE 
Ivan Umeljić
KAKO PROIZVESTI TOPLOTU I KAKO JE SAČUVATI? Ostatak pročitajte u štampanom izdanju
Pčelarska praksa
Josip Križ            
PRIPREMA ZAJEDNICA U FARAROVOJ KOŠNICI ZA PROLEĆNI RAZVOJ 
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju
Veroljub Umeljić
PLANSKO FORMIRANJE ROJEVA  Ostatak pročitajte u štampanom izdanju
Tomaž Oštir
SAKUPLJANJE MLEČA EZI QUEEN SISTEMOM 
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju
Izložba
DŽON ŠTARK, PČELARSTVO Ostatak pročitajte u štampanom izdanju
Interval
SARADNJA PROJEKTA HOBOS I PČELARSKOG ŽURNALA Ostatak pročitajte u štampanom izdanju
AMERIČKI MAGAZIN BEE CULTURE O PČELARSKOM ŽURNALU Ostatak pročitajte u štampanom izdanju
Medonosno bilje
MASLAČAK (Taraxacum officinale L.) Ostatak pročitajte u štampanom izdanju
Uradi sam
VAREOVA KOŠNICA Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NARUČITE OVAJ BROJ!

_____________________________________________________________________________

PČELARSKI ŽURNAL 15 (april 2012)



U fokusu
BAKTERIJE: Dobroćudna armija iz mednog želuca
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju
Autorski članci
Majkl Simone-Finstrom, Marla Spivak
SOCIJALNI IMUNITET PČELA: Kako se pčele leče same?  
Tomaž Oštir
PATULJASTA MEDONOSNA PČELA (Apis florea)
Vidoje Kulić
ALERGIJA NA PČELINJI OTROV
Pčelarska praksa
NEKOLIKO OSNOVNIH PRINCIPA ZA UZGOJ MATICA
ŠTA SVE MOŽE DA SE DOGODI SA VAŠOM MATICOM?
Nauka
PRVI ZVANIČNO POTVRĐENI SLUČAJ CCD-a U EVROPI
DA LI SE MOGU PREDVIDETI ZIMSKI GUBICI PČELINJIH ZAJEDNICA?
Medonosno bilje
ŠLJIVA (Prunus domestica)
Uradi sam
Miloš Milosavljević
PLETENJE VRŠKARE

NARUČITE OVAJ BROJ!
____________________________________________________________

PČELARSKI ŽURNAL 16 (jul 2012)



Sadržaj 16
Izložba
4 PČELE I MATEMATIKA
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Intervju
Marina Markizi, somelije meda
8 KADA MED PRIPOVEDA
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Autorski članci
Ivan Umeljić
14 MATIČNJACI
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Tomaž Oštir
22 PČELE BEZ ŽAOKE (Trigona spp.)
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Pčelarska praksa
Ivan Umeljić
26 KOŠNICA ZA POSMATRANJE
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Vilijam van Persi
30 KADA STVARI KRENU LOŠE S MATICOM... 
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Knjige
34 NAJSTARIJA DEMOKRATIJA NA SVETU
Thomas D. Seeley, Honeybee democracy, Princeton University Press, 2010
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Nauka
41 POBUNA SIROČIĆA
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju
                       
Medonosno bilje
42 JASMIN BELI (Philadelphus coronarius L.)
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Uradi sam
Veroljub Umeljić             
44 NAPRAVITE POSMATRAČKU KOŠNICU
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Borivoje Bogdanović
46 PREUREĐENJE KAMIONA U PČELARSKI KONTEJNER
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju


NARUČITE OVAJ BROJ!

____________________________________________________________

PČELARSKI ŽURNAL 17 (oktobar 2012)



Region
Franc Šivic
4 PČELE POMAŽU LJUDIMA SA POSEBNIM POTREBAMA
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Intervju
Dr Ralf Bihler
Direktor Pčelarskog instituta u Kirhajnu (Nemačka)
6 SELEKCIJOM DO PČELA TOLERANTNIH NA VAROU
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Autorski članci
Ivan Umeljić
14 O PČELINJIM PLESOVIMA
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Džon Reni
22 KRALJEVSKA VENČANJA I SPARIVANJE MATICA
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Pčelarska praksa
Veroljub Umeljić
26 KAKO POSLATI MATICE POŠTOM Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

U fokusu
30 ZA I PROTIV! 18 TEORIJA O UPOTREBI MALIH ĆELIJA SAĆA ZA SUZBIJANJE VAROE
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Nauka
38 ZAŠTO PČELE NISU (JOŠ UVEK) DOMAĆE ŽIVOTINJE?
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju
41 KAKO PČELE ZNAJU ŠTA DA RADE?
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Medonosno bilje
42 KIPROVINA (Epilobium angustifolium L.)
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Uradi sam
44 BRIKETI ZA DIMLJENJE PČELA
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju


NARUČITE OVAJ BROJ!

___________________________________________________________

PČELARSKI ŽURNAL 18 (januar 2013)



Autorski članak
Tomaž Oštir
4 DŽINOVSKA MEDONOSNA PČELA
Apis dorsata (Fabricius 1793)
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Ivan Umeljić
12 STRATEGIJE MEDONOSNIH BILJAKA
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Teme
18 IDEALNA KOŠNICA
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

U fokusu
22 BUMBARI
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Pčelarska praksa
Veroljub Umeljić
30 PRIHRANA PČELINJIH ZAJEDNICA ČVRSTOM HRANOM
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Moris Ostrofski
36 PČELARENJE POD STAKLENIM ZVONIM
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju
ILI KAKO PROIZVESTI JESTIVO UMETNIČKO DELO
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Nauka
41 JIRGEN TAUC KOMUNIKATOR NAUKE 2012. U NEMAČKOJ
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju
42 UPOREDNO ISTRAŽIVANJE PONAŠANJA MATICA U RAZLIČITIM KAVEZIMA ZA SLANJE POŠTOM
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju
43 BAVLJENJE PČELARSTVOM U CENTRALNOJ EVROPI NOSI SA SOBOM RIZIK OBOLJEVANJA OD LAJMSKE BOLESTI
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Medonosno bilje
44 NANA
Mentha longifolia Huds.
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Uradi sam
Borivoje Bogdanović
46 UNIVERZALNA HRANILICA
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju


NARUČITE OVAJ BROJ!

____________________________________________________________

PČELARSKI ŽURNAL 19 (april 2013)



Život
Franc Šivic
4 Pčele su izlečile moju multiplu sklerozu Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Autorski članci
Tomas Sili
6 Hvatanje rojeva pomoću košnica mamaca
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Ivan Umeljić
12 Nalet pčela
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Tema broja
16 Standardne metode za selekciju i uzgoj matica
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju
17 Metode uzgoja matica
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju
28 Metode selekcije matica
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Pčelarska praksa
Veroljub Umeljić
38 Prirodno rojenje – uzroci i suzbijanje pojave
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Medonosno bilje
42 Mrtva kopriva crvena (Lamium purpureum L.)
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Zanimljivosti
44 Da li pčele spavaju?
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Uradi sam
45 Kavezi za matice
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju


NARUČITE OVAJ BROJ!

__________________________________________________________

PČELARSKI ŽURNAL 20 (jul 2013)



Ekologija
POSMATRAČI PČELA
U njujorškim vrtovima i baštama živi iznenađujuće veliki broj vrsta pčela. Šezdeset vrsta pronađeno je, recimo, samo u Central Parku, dok jedan javni vrt u istočnom Harlemu naseljava 28 vrsta. Osim toga, košnice sa pčelama nalaze se na svakom ćošku, na mnogim terasama, krovovima, pa čak i na travnjacima pored „zelenijih“ gradskih ulica. U Njujorku, slično kao u Beogradu i Zagrebu, postoje mobilne ekipe koje zbrinjavaju rojeve za koje je dojavljeno da su se okačili na saobraćajnim znacima ili uličnoj rasveti...
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Događaji
UKRAJINA: NOVA PČELARSKA DESTINACIJA
Pod pokroviteljstvom predsednika Ukrajine Viktora Janukoviča u Kijevu će od 29. septembra do 4. oktobra biti održan 43. međunarodni pčelarski kongres APIMONDIA. Tom prilikom okupiće se pčelari profesionalci i amateri, vodeći eksperti iz pčelarstva i srodnih oblasti, naučnici, predstavnici poslovnog sektora, neprofitnih organizacija i vlade – svako ko je zainteresovan za pčelarstvo i voljan da sa ostalima podeli svoje iskustvo. Učesnici će imati priliku da od naučnika iz čitavog sveta saznaju iz prve ruke najnovije informacije, da se upoznaju sa najnovijim tehnološkim inovacijima u pčelarstvu, da predstave svoje proizvode – u rasponu od meda i medovine do najmodernije pčelarske opreme, kao i da uspostave nove kontakte sa izvoznicima i uvoznicima, čuju najnovije naučne izveštaje i razgovaraju sa istomišljenicima i, konačno, da otkriju Ukrajinu – istinsku evropsku zemlju meda. Pčelarski žurnal je zvanični medijski partner 43. međunarodnog pčelarskog kongresa APIMONDIA...
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Tema broja
NEONIKOTINOIDI
Zbog čega je Evropska komisija odlučila da na dve godine zabrani upotrebu tri neonikotinoida: imidakloprid, klotianidin i tiametoksam. Zašto nema konsenzusa po ovom pitanju među zemljama članicama Evropske Unije, ali ni među naučnicima? Šta su naučne činjenice, šta politika, a šta interesi krupnog kapitala? Nakon što je Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) u januaru ove godine objavila izveštaj u kome je zaključila da neonikotinoidi predstavljaju „visok akutni rizik“ po oprašivače, vlade nekih zemalja članica predložile su delimičnu zabranu njihove upotrebe na teritoriji Evropske Unije. Međutim, ovaj predlog nije prošao na glasanju zemalja članica. Ipak, pošto u skladu sa parlamentarnim procedurama ima slobodu da deluje samostalno, Evropska komisija donela je obavezujuću odluku da u naredne dve godine, počev od 1. decembra 2013, poljoprivrednici neće moći da koriste i zasađuju semena tretirana klotianidinom, imidaklopridom i tiametoksamom, niti će smeti da ovim hemikalijama prskaju poljoprivredne kulture koje posećuju pčele. Inkriminisani pesticidi moći će da se primenjuju u staklenim baštama i na otvorenim poljima, ali nakon što prođe cvetanje biljaka koje se na njima uzgajaju...
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

U fokusu
EKONOMIJA KOŠNICE
Pčelinja ekonomija zasniva se na sakupljanju i preradi resursa, trgovini proizvodima, brizi za mlade i roditelje, mudroj štednji, skromnoj potrošnji, hijerarhijskoj podeli poslova, nacionalnoj odbrani, i izuzetnoj komunikaciji koja omogućava demokratsko donošenja odluka. Zona legla je berza na kojoj se razmenjuju proteini, šećeri, i feromoni, gde se jasno vidi trenutna ekonomska situacija i svi važniji događaji u proteklih nekoliko dana. Da bismo razumeli kako pčelinja zajednica „razmišlja“ prvo moramo razumeti „ekonomiju košnice“. Pčelinja ekonomija zasniva se na proizvodnji hrane. Pri tome, neprestano mora da se trudi da svoje bogatstvo ne prepusti parazitima (banke, poverioci i zelenaši), da ne poklekne pred sušama i drugim elementarnim nepogodama. Dakle, jednom rečju, mora da vodi bitke na različitim frontovima. I baš kao i svaka ekonomija, i ova pčelinja na izazove odgovara ponekad uspešno, a ponekad bezuspešno. Neko će reći da pčele ne traže ništa više osim suve košnice, lepog vremena i cveća. Iako ovo zvuči veoma jednostavno, videćemo da one moraju da ulože veliki napor u ozbiljnu organizaciju kako bi opstale...
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Autorski članak
Tomaž Oštir
BOMBUS (Thoracobombus) PASCUORUM (Scopoli, 1763)
Za razliku od mnogih vrsta koje su na rubu izumiranja, a neke su i izumrle poslednjih decenija, bumbari Bombus pascuorum prilično uspešno prkose pošastima savremene poljoprivrede i klimatskim promenama. Naseljavaju i brdske i ravničarske predele, a gnezdo uglavnom grade u travi, najčešć e u napušt enim staništ ima glodara. Možemo ih naći na livadama, u parkovima, urbanim zonama, baštama, po obodima šuma, šumama, ponekad čak i u ptičjim gnezdima ili u senu. Bombus pascuorum jedna je od najbrojnijih vrsta bumbara. Rasprostranjena je po čitavoj Evropi, Mediteranu, Severnoj Africi, Rusiji, Iranu i Anadoliji, i obuhvata 23 podvrste...
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju


Pčelarska praksa
Veroljub Umeljić
SVOĐENJE PČELINJIH ZAJEDNICA NA OPTIMALNU SNAGU ZA PREZIMLJAVNJE
Košnice odseljene na planinsku livadsku ili suncokretovu pašu treba vratiti u bazni pčelinjak krajem jula, najkasnije početkom avgusta. Dan dva po povratku pristupamo detaljnom pregledu svih društ ava koja su seljena. Iz medišt a oduzimamo sve ramove u kojima ima meda za ceđenje, a na košnicama ostaje po jedno medišt e sa ramovima. U nižim predelima u avgustu cveta druga trava, otava, sa koje će pčele da sakupe nešto meda. Ova paša važna je i za stimulisanje matica za polaganje većeg broja jaja u ovom periodu, jer je poznato da pčele izvedene iz avgustovskog legla podnose najveći teret prezimljavanja i ranog prolećnog razvoja...
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Milun Kostić
OKRUGLE POGAČE
Znamo da pčelinje klube ima, približno, oblik lopte. Njegova projekcija na poklopnu dasku pre ima oblik (pomalo) deformisanog kruga nego pravougaonika. Pošto sam pripremam pogače, odlučio sam da napravim nekoliko okruglih, prečnika 21 cm i težine oko 600 g... 
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Hobi
APIFILATELIJA
Ukoliko imate strast prema prikupljanju poštanskih maraka, evo 72 predloga, ali ovoga puta sa pčelarskim motivima...
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Medonosno bilje
DIVLJA RUŽA (Rosa canina L.)
Listopadni žbun do 4 m visine, sa dugim razgranatim granama, obraslim veoma oštrim bodljama koje su pri osnovi široke i srpasto povijene na dole. Kora na starim granama je smeđa a na mladim mrkozelena, često crvena. Listovi neparno perasti, sa 5-9 jajastih i golih listića, po obodu testerastih. Cvetovi svetloružičasti ili beli, pojedinačni ili 3-5 zajedno. Divlja ruža cveta od aprila do jula, u zavisnosti od nadmorske visine na kojoj raste...
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Uradi sam
KAVEZI ZA MATICE (II deo)
U prethodnom broju „Pčelarskog žurnala“ prikazali smo Batlerov i Bentonov kavez za matice. Sada rečju i slikom predstavljamo još nekoliko vrsta kaveza. Kavezi poklapači. Prilikom razrojavanja društava, oduzimanja pčela ili ramova sa leglom, hranom i pčelama, radi formiranja paketnih rojeva ili naseljavanja oplodnjaka, nukleusa i sličnih radnji, neophodno je da u košnici prvo pronađemo maticu i privremeno je blokiramo na ramu, kako ne bi u toku rada nekontrolisano prešla na druge satove, a mi je nepažnjom oduzeli tom društvu.
Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NARUČITE OVAJ BROJ!

________________________________________________________

PČELARSKI ŽURNAL 21 (oktobar 2013)



Franc Šivic
PČELARSKI TURIZAM
Posle Švedske i Norveške, Slovenija je treća najpošumljenija država u Evropi, sa oko šezdeset odsto teritorije prekrivene šumom. Klimatska raznovrsnost, od mediteranske na jugozapadu, do kontinentalne na istoku i alpske na severu, podstakla je evoluciju raznih vrsta, uključujući i brojne biljke koje su važne pčelama. Izuzetna raznolikost i lepota su i doslovno učinile Sloveniju zelenom i omogućile razvoj apiturizma kao savršeno održivog i prirodi bliskog oblika turizma... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Lekcije od najboljih: Ted Denard (Savannah Bee Company)
KAKO PRODATI MED?
Ukoliko sami pakujete svoj med, na vama je odgovornost prema pčelama da njihov proizvod predstavite na vrhunski način, što on svakako i zaslužuje. Ako pčele mogu da posete milione cvetova kako bi proizvele teglicu meda, pa nećete valjda da ga pakujete u nekakvu lepljivu, plastičnu posudu neprijatnog mirisa? Ako je to najbolje što možete da učinite, onda dajte nekom drugom da prodaje vaš med, nekome ko to zna da uradi kako treba. Razmislite, recimo, zbog čega su ljudi spremni da izdvoje novac za vino. Zbog čega plaćaju 20 dolara za nešto što će popiti za sat vremena? Zbog toga što će vino uveličati njihov obrok i učiniti ga romantičnim, jednom rečju, podići će ga na jedan viši nivo. Naš posao je da med stavimo u istu ravan... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Mitovi
DA LI JE ANŠTAJN GOVORIO O PČELAMA?
Koliko su pčele važne? Verovatno da vam je bar jedanput postavljeno ovo pitanje. Vaš odgovor, kao uostalom i odgovor većine pčelara, glasio je da su one neprocenjive. Mnogi su ovakvu tvrdnju potkrepili i citatom koji se pripisuje Albertu Ajnštajnu: „Nestanu li pčele sa Zemljine površine, čovečanstvu ne bi preostalo više od četiri godine“. Nesumnjivo da jedna od lepota rada sa pčelama počiva i na činjenici da su one važne, i to ne samo pčelarima, već i za kvalitet života svakog čoveka. Njihov najveći značaj ne ogleda se u proizvodnji meda, već u oprašivanju, od koga, kao što znamo, zavisi proizvodnja hrane. Pa ipak, istine radi, treba reći da nema pouzdanih dokaza, ni pismenih ni usmenih, da je Ajnštajn ikada izjavio nešto slično ovome. Vreme pojave ovog pseudo-citata, polovinom 2000-ih, poklapa se sa (još uvek) misterioznim nestankom pčela u Sjedinjenim Američkim Državama. Ovu, navodno Ajnštajnovu, izjavu preneli su mnogi ugledni svetski mediji, između ostalih i Der Süddeutsche Zeitung, najtiražniji nemački dnevnik koji se štampa u tiražu od 600.000 primeraka, zatim, Independent, Telegraph, International Herald Tribune, kao i bezbroj manjih listova i internet blogova. Međutim... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

U fokusu
PČELARENJE U ERI VAROE
Teške (sintetičke) hemikalije“ su efikasne, ali pitanje još koliko dugo će biti. Lako se primenjuju, ali je na neke preparate varoa već postala imuna, dok će na druge će postati ubrzo. Osim toga, „teške hemikalije“ se zadržavaju u medu i vosku. S druge strane, „meke (prirodne) hemikalije“ takođe su efikasne, ali samo u specifičnim okolnostima, a njihova primena nije baš najjednostavnija, jer mala razlika u dozi ili koncentraciji, umesto varoe može usmrtiti pčele. Da li je rešenje zaprašivanje pčela šećerom u prahu ili korišćenje saća sa manjim ćelijama? Ili će varoi na put stati pseudoškorpioni? Da li ste čuli za „Mitezapper“? U ovom članku predstavljamo vam pregled do sada poznatih metoda za suzbijanje varoe koji je sastavljen na osnovu najopsežnijeg naučnog rada koji se bavio ovom temom, a koji je objavljen u najprestižnijem naučnom časopisu za patologiju i bolesti insekata Journal of Invertebrate Pathology. Kao što ćete videti, metode su pregledno klasifikovane, a uz svaku je ukratko naveden način primene i dejstvo... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Žerom Alfons
ALTERNATIVNE METODE PČELARENJA VAREOVA KOŠNICA: NEKA PITANJA I ODGOVORI
Šta bismo trebali da očekujemo od Vareove košnice? Treba priznati jednu stvar, a to je da se poslednjih godina ova košnica našla u mnogim pčelinjacima. Ponovo je ušla u modu. Iako je teško proceniti razmere ovog buma, sasvim je izvesno da se broj onih koji pčelare ovom košnicom u Francuskoj popeo sa nekoliko stotina na više hiljada. I među profesionalnim pčelarima postoji izvestan broj onih koji su se (pre)orijentisali na Vareovu košnicu (i sam autor ovog članka je jedan od njih). I mada je procenat onih koji sa njom pčelare mali u poređenju sa ukupnim brojem pčelara, najviše vareovaca ima među početnicima i među onima koji proširuju svoje pčelinjake. Stoga, postavlja se pitanje da li se radi o ozbiljnoj alternativi ili naprosto o prolaznoj modi? Na ovo pitanje pokušaćemo da odgovorimo u ovom članku... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Veroljub Umeljić
NEKOLIKO NAPOMENA O LAŽNIM MATICAMA
Kada se u pčelinjem društvu iscrpe mogućnosti dobijanja matice, drugim rečima, kada prestane mogućnost uzgoja matičnjaka na radiličnim larvicama, ubrzo će početi aktivnost lažnih matica. To će se dogoditi, na primer, kada prilikom pregleda društva nesvesno ramom zgnječimo maticu, pa pčele na postojećim radiličnim larvicama odneguju matičnjake iz kojih će se izvesti matice. Ako tom prilikom maticu, koja je pobedila u borbi sa suparnicama, prilikom izletanja na sparivanje uhvati lasta ili neka druga ptica, pčelinje društvo ostaje bez mogućnosti da odneguje nove matičnjake, jer u njemu više nema legla sa mladim radiličnim larvicama. Ili, ako se društvo izroji, pa mlada matica koja u njemu treba da nastavi život, doživi sudbinu sličnu prethodno opisanoj... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Vajat Mangam
SPASAVANJE PČELA IZ SRUŠENOG STABLA
Da bih izbegao vrelinu letnjeg dana, ja sam skoro uvek već u petnaest do osam ujutro napolju kako bih proverio šta se dešava na mojim pčelinjacima. Međutim, jednog jutra zazvonio je telefon. Niko ne zove ovako rano osim ako nije u nevolji. Suzana se javila i, očekivano, pozvala me nazad. Farmer koga poznajem imao je stablo koje se srušilo u noćašnjoj oluji. U stablu je bilo pčela. Ovo pčelinje drvo nalazilo se u blizini njegove kuće i on je želeo da čuje šta bi moglo da se uradi. Složio sam se da ću barem da svratim da ga pogledam kada budem krenuo na pčelinjak. Kao što sam i očekivao, pčele su se nalazile u hrastovom stablu visokom 30 stopa (9,144 m). Deo stabla u kome su se nastanile tresnuo je prilikom pada i delimično je napukao na gornjem kraju (videti sliku 1). Video sam sve satove. Sve samo saće sa mladim legom, bez trunke meda (videti sliku 2). Radilo se o novoj zajednici, verovatno kasnom prolećnom roju, s obzirom da nije bilo zaliha meda... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Marko Stanojević
AKTIVNOSTI PČELA TOKOM ŽIVOTA
Svaki uspešan posao rezultat je volje, ljubavi, ponajviše znanja. Ova konstatacija posebno važi za pčelarstvo, zbog toga što je neophodno stalno učiti, kako kroz sopstvenu praksu tako i na pčelarskim predavanjima, iz knjiga, druženjem sa uspešnim pčelarima i upoznavanjem sa njihovim iskustvima. Nije slučajno da je veliki stručnjak iz oblasti pčelarstva baron Berlepš jednom prilikom rekao: „Pre svega učite teoriju, inače ostaćete šeprtlja celog života“. Poznavanje dešavanja u pčelinjem društvu, anatomske i fiziološke osobine pčele, posebno zdravstenog stanja pčelinjeg društva, treba da budu temeljna znanja pčelara koja stalno treba usavršavati i proširivati... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Medonosno bilje
KONOPLJIKA, BIBER DIVLJI (Vitex agnus castus L.)
Listopadni gusto razgranat žbun, visok do 3 m, sa četvorouglastim slabim i savitljivim grančicama, obraslim sivim maljama. Listovi naspramni, prstasti, sa 5-7 lancetasto duguljastih listića, celog oboda, sedećih ili na kratkoj peteljci. Glavna peteljka dugačka... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Uradi sam
BETONSKA POSTOLJA ZA KOŠNICE
Betonska postolja za košnice, kada se kvalitetno izrade, imaju neograničeni vek korišćenja i ne zahtevaju nikakvo održavanje. Za jednu košnicu koriste se dva postolja. Poseban oblik donjeg dela postolja omogućava potpun pristup košnici, odnosno pravilan položaj tela u toku pregleda, čime zamor prilikom rada smanjujemo na najmanju meru. Otvor na postolju, čime štedimo materijal za izradu, služi i kao rukohvat prilikom prenošenja... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

Zanimljivosti
JESENJE BOJE
Početkom jeseni, neposredno pre opadanja na zemlju i truljenja, listovi počinju da se razmeću pravim vatrometom boja. Poznato je da neke boje listova, recimo žuta, postaju vidljive nakon razgradnje hlorofila, koji je, pak, „odgovoran“ za njihovu zelenu boju. Dakle, žuta boja je sporedna posledica fizioloških procesa koji se dešavaju u ovo doba godine, a biljku ne košta ništa da je proizvede. Međutim, stvari stoje nešto složenije sa crvenim listovima. Crveni antocijanini proizvode se upravo tokom jeseni, što govori da u ovo doba godine stabla posebno investiraju u njih. Logično, nameće se pitanje, zbog čega biljke čine ovaj dodani napor? Fiziološka uloga antocijanina toliko je raznovrsna da ih neki biolozi nazivaju „švajcarskim nožem prirode“. Između ostalog, oni su moćni antioksidanti, zaštita od fotoinhibicije, funkcionišu kao „sudopera“ za štetne supstance, zagrevaju listove i pružaju zaštitu od radijacije... Ostatak pročitajte u štampanom izdanju

NARUČITE OVAJ BROJ!

_______________________________________________________



PČELARSKI ŽURNAL 22 (JANUAR 2014.)

Kim Flotum

10 PRAVILA SAVREMENOG PČELARENJA


Postoji, siguran sam, daleko više od 10 pravila koja biste mogli da upotrebite kao vodič kroz obične i dosadne, uzbudljive i opasne ili neobične i čudesne aspekte uzgajanja pčela. Zbog toga ih i nisam nazvao (jedinih) 10 Pravila za savremeno pčelarenje, već samo 10 od njih. Ali ovih 10, ubeđen sam, izuzetno je važno i obuhvata najveći deo stvari s kojima ćete se susresti tokom potrage za savršenim prinosima, prilikom uzgoja savršenih matica i pronalaženja pravog mesta za pčelinjak, kod suzbijanja bolesti i štetočina, uzgajanja zdravih i zadovoljnih pčela, pa čak i u težnji da sebe učinite srećnim i zdravim tokom ovog procesa. To nije sve što će vam biti potrebno, ali pomoći će vam u najvećoj mogućoj meri da učinite da većina stvari radi za vas i vaše pčele. Postoji jedno pravilo koje nije među ovih 10 i koje nameravam da vam izložim, ali želim da na njega obratite pažnju pre nego što pređemo na ostatak, zbog toga što se tiče svakog od ovih pravila i, trebalo bi to naglasiti, svega što radite sa svojim pčelama. Čak i više od toga, ono se tiče gotovo svega što radite, a što ima veze sa svetom biljaka, gajenjem, negovanjem, ili sa berbom bilo koje kulture kojom ste rešili da ekonomišete. Tiče se i vašeg dvorišta i bašte, vašeg voćnjaka i pilića i, svakako, vaših pčela... a ono glasi... da su celokupno pčelarenje, baštovanstvo, poljoprivreda i svaki posao koji ima veze sa Majkom Prirodom lokalnog karaktera. Šta zapravo želim da kažem? Moderna poljoprivreda je ušla u svet velikih brojki. Zahvaljujući satelitima i GPS tehnologiji farmeri sada kombajne mogu da kontrolišu sa udaljenosti od nekoliko kilometara. Uz pomoć iste tehnologuje, oni mogu i da zasađuju polja primenjujući različite vrste i količine đubriva na suvom i vlažnom zemljištu, različite vrste semena na obodima i u sredini njiva, i različite hemikalije za zaštitu semena na nižim i višim poljoprivrednim parcelama. Toliko fino su podešene te mašine da jedna osoba može, a verujem da će vrlo brzo to zaista i da se dogodi, da komad zemlje veličine Vermonta (američka savezna država) obrađuje ne napuštajući svoj dom. Ni sa pčelarstvom stvari ne stoje nimalo drugačije... OSTATAK TEKSTA PROČITAJTE U ŠTAMPANOM IZDANJU 



Dario Frangen

RAZLIKE IZMEĐU KONVENCIONALNOG I EKOLOŠKOG PČELARENJA

Da li je danas u globalnoj krizi moguće proizvesti prehrambeni proizvod i plasirati ga na tržište, a pritom ga i naplatiti? Koliko god to mnogima zvučalo čudno, ali proizvodnja i prodaja ekološki uzgajane hrane u svetu u poslednje dve godine beleži rast od preko 20 odsto. Međutim, iako je trend ekološke proizvodnje u porastu, u hrvatskom pčelarstvu to nažalost nije tako. Vrlo često nailazimo i na negativne stavove konvencionalnih pčelara koji izlaze sa tvrdnjom da su svi pčelari ekološki i da ne postoji razlika između ekološkog i konvencionalnog pčelarenja. Iako se moram složiti sa činjenicom da ne možemo da utičemo na vremenske prilike, te su one iste svim pčelarima, ne mogu da se složim sa konstatacijom da su svi pčelari ekološki pčelari... OSTATAK TEKSTAPROČITAJTE U ŠTAMPANOM IZDANJU



U fokusu

PČELINJA MEDICINA

Pčele su pod stalnom pretnjom od strane raznoraznih štetnih činilaca, u rasponu od virusa, bakterija, insekata, sve do čoveka. Zahvaljujući kulturološkom značaju koji su imale kroz čitavu istoriju, pčelinje bolesti bile su predmet naučnih istraživanja od antičkog perioda do danas. Ipak, patologija pčela doživela je svoj najburniji razvoj u poslednjih pola veka, kada je identifikovan veliki broj bakterijskih, gljivičnih i virusnih uzročnika bolesti. Primenom savremenih molekularno-genetičkih tehnika postepeno je detaljnije razjašnjeno ponašanje pčelinjih patogena, a tek nedavno otkriveni su i brojni prirodni mehanizmi rezistentnosti pčela. Pčele raspolažu brojnim mehanizmima odbrambenog ponašanja koji doprinose smanjenju rizika od širenja bolesti u pčelinjem gnezdu, a pčelinje zajednice odlikuje takozvani „socijalni imunitet“ čiji je značaj neprocenjiv kada je reč o sprečavanju i redukovanju širenja bolesti... OSTATAKTEKSTA PROČITAJTE U ŠTAMPANOM IZDANJU





Pčelarska praksa

Hajnrih Storč

NA POLETALJCI

Tokom čitave godine, kroz mali otvor iznad poletaljke košnice pulsira život. Ovde pčelinja zajednica diše i odbacuje sve što je nepoželjno. Poletaljka prenosi poruke onome ko razume njen jezik. Na ovom mestu pčelar može da se informiše o problemima i zdravstvenom stanju pčela. S obzirom da košnicu ne treba otvarati osim kada je to neophodno, u interesu je svakog pčelara da što bolje ovlada tehnikom „čitanja“ poletaljke. Kao što ćemo videti, u tu svrhu nije dovoljno angažovati samo čula vida i sluha, već i mirisa i dodira. Prilično je iznenađujuće što je ova tema gotovo u potpunosti zaboravljena u inače beskrajnoj pčelarskoj literaturi. Jedina knjiga, barem koliko je meni poznato, u kojoj je godišnji životni ciklus pčelinje zajednice objašnjen iz ugla događanja na poletaljci košnice jeste Am Flugloch (Na ulazu u košnicu), profesora Hajnriha Storča (Heinrich Storch) objavljena pred Drugi svetski rat, a čiji je engleski prevod publikovan sada već davne 1985. godine. Autor je u ovom neobičnom tekstu, polazeći od posmatranja pojava na poletaljci izveo odgovarajuće zaključke o njihovim odgovarajućim uzrocima i posledicama. Knjiga je koncipirana kao svojevrstan pčelarski kalendar, a u ovom broju „Pčelarskog žurnala“ prenosimo vam profesorova najzanimljivija zapažanja od početka do kraja godine... OSTATAK TEKSTA PROČITAJTE UŠTAMPANOM IZDANJU



Nauka

ŠTETNI EFEKTI OKSALNE KISELINE

Tretman 3,5% procentnim rastvorom oksalne kiseline, koji odgovara dozi od 175 μg po pčeli, ima subletalne (štetne efekte, ali koje ne dovode do smrti) efekte na pčele. Šteta koju proizvodi tretman oksalnom kiselinom ogleda se u skraćenju života tretiranih pčela, smanjenju njihove aktivnosti, kao i u slabijem obavljanju negovateljskih poslova od strane mladih pčela. Kada je reč o smanjenju aktivnosti, slični efekti tretmana oksalnom kiselinom opisani su i u nekim ranijim istraživanjima, a poznato je da pčele na sličan način reaguju na tretman mravljom kiselinom... OSTATAKTEKSTA PROČITAJTE U ŠTAMPANOM IZDANJU


Nauka

EVROPI JE POTREBNO 13,4 MILIONA PČELINJIH ZAJEDNICA

Po zaključcima studije objavljene u američkom časopisu PLOS One (Public Library of Science), zbog sve šireg gajenja uljarica za biogorivo, potreba za oprašivanjem je od 2005. do 2010. godine rasla pet puta brže od umnožavanja gajenih pčelinjih zajednica.  Zbog toga, sada Evropa ima samo dve trećine zajednica koje su potrebne, odnosno nedostaje joj 13,4 miliona pčelinjih zajednica... OSTATAK TEKSTA PROČITAJTE U ŠTAMPANOM IZDANJU

Medonosno bilje

BRESKVA

Prunus persica L.

Cveta pre listanja, u martu ili aprilu, u zavisnosti od dužine zime. Cvetanje traje 10-14 dana. Veoma je osetljiva na mrazeve. Pčele je rado posećuju jer je rana medonoša, koja, pored nektara, daje i cvetni prah... OSTATAK TEKSTA PROČITAJTE U ŠTAMPANOM IZDANJU

Uradi sam

IBEROVA KOŠNICA

Istorijski događaj iz 1789. godine za koji slobodno možemo reći da predstavlja rodno mesto nauke o pčelarstvu jeste konstruisanje prve košnice sa pokretnim ramom sa saćem, delo slepog švajcarskog prirodnjaka Fransoe Ibera (François Huber, 1750-1831) i njegovog sluge Fransoe Birnana. Ova košnica Iberu je poslužila za izučavanje života pčela. Naime, on je konstruisao ramove pravougaonog oblika, čija duža strana predstavlja visinu. Svi ramovi po jednoj uspravnoj strani povezani su šarnirima, tako da se mogu listati kao knjiga, a kada se sklope predstavljaju košnicu zatvorenu sa svih strana. U takve okvire umetao je izgrađeno saće i naseljavao rojeve koji su se tu razvijali. Iberova košnica izrađena je od letvica, koje kada se sklope predstavljaju ramove. Sa strane su dve daske, kojima se košnica bočno zatvara. Prikazana je izrada osmoramne Iberove košnice... OSTATAKTEKSTA PROČITAJTE U ŠTAMPANOM IZDANJU


Ekonomija

Ron Pips

SVETSKO TRŽIŠTE MEDA


U septembru su se u Kijevu, na Apimondiji, okupili svi predstavnici svetske trgovine medom u nadi da će pronaći kristalnu kuglu koja će im proreći smer u kome će se kretati tržište u 2014. Zemljotres na tržištu izbio je kada je moćna kompanija Groeb Farms svojim poveriocima podnela zahtev za zaštitu od bankrotstva kako bi se restruktuirala do 1. oktobra. Ovaj događaj razotkrio je realno stanje i odnose koji su vladali u svetu podzemlja. Do ovog velikog stečaja, koji je odložen na osnovu dogovora postignutog između Ministarstva pravde SAD i kompanija Groeb Farms i Honey Holding, došlo je zbog masovnog i sistematskog krijumčarenja kineskog meda koje je u štampi opisano „kao jedna od najveći prevara u vezi hrane u američkoj istoriji koja će u narednom periodu uticati na dešavanja na tržištu meda“. Procenjuje se da na osnovu zaduženja od kompanije Groeb Farms poverioci  potražuju oko 27 miliona dolara i sada se postavlja pitanje ko će biti zainteresovan da kupi kompaniju sa tolikim dugom i ovako ozbiljnom tužbom u svojoj prošlosti? OSTATAK TEKSTA PROČITAJTE U ŠTAMPANOM IZDANJU


PRETPLATA ZA 2015. GODINU




Kontaktirajte nas

Име

Имејл адреса *

Порука *

NAJČITANIJI TEKSTOVI